nutricionizam

ai generated, food, breakfast-7987325.jpg

Kuhanje povrća

Ono što je osim sastava hrane jako bitno, svakako je i način pripreme i čuvanje namirnica. Prilikom kupovanja voća i povrća potrebno je da ono bude svježe i neoštećeno. Ova vrsta hrane ne smije dugo stojati jer gubi na nutritivnom sastavu, posebno vitamine i minerale. Treba obratiti pažnju da se ne kupuje rezano voće kao što je npr. lubenica ili dinja, jer je u kontaktu sa zrakom gubitak vitamina jako veliki. Prilikom čuvanja u kući, voće i povrće trebalo bi držati u frižideru u plastičnim kutijama ili plastičnim vrećicama u koje ne prodire zrak. Izuzetak su banane i krompir, koji ne treba da stoje u frižideru, nego na tamnom i suhom mjestu. Voće i povrće ne treba namakati, nego samo oprati pod mlazom vode u hladnoj vodi, neposredno prije jela. Ukoliko je voće i povrće organskog porijekla ili ako znate način uzgoja onda je dovoljno pranje ili lagano struganje kore. Međutim, ukoliko kupujemo ove namirnice a da im ne znate porijeklo, neophodno je guljenje zbog upotrebe pesticida prilikom uzgoja. U poslednje vrijeme veliki broj voća (jabuka, kruške i sl.) prska se voskom kako bi se spriječilo „disanje“ i usporio proces zrenja i propadanja. Zbog tog razloga kora nije ukusna. Najbolje je voće i povrće jesti svježe. Ukoliko se odlučimo na kuhanje onda neka bude što kraće. Povrće bi trebalo kuhati u što manje vode jer se tako smanjuje gubitak vitamina topivih u vodi (B kompleks, vitamin C) kao i minerali kalij i selen. Dobar način kuhanja povrća svakako je na pari. Dužina kuhanja na pari ovisi od vrste povrća. Za većinu povrća to je do 5 minuta, osim za kelj i kupus (10 minuta). Prženje se ne preporučuje za povrće, jer se tako izlaže jako visokoj temperaturi a samim tim gubici hranjivih sastojaka su jako veliki. Ukoliko se povrće dinsta, onda se treba koristiti što manje ulja. Dobar izvor je i kuhanje u wok-u jer se koristi jako malo ulja a povrće je brzo skuhano. Ponekad se prilikom kuhanja dodaje soda bikarbona, ali pri tome se uništavaju vitamini B kompleksa te vitamin C. Danas se jako često koristi i smrznuto povrće. Na ovaj način, brzim smrzavanjem, očuvani su vitamini i minerali. Ono na što treba obratiti pažnju je da se prilikom kupovanja kroz kesu osjete dijelovi povrća a ne kocka leda. Ukoliko je prisutno mnogo leda, povrće je više puta odmrznuto i smrznuto, pa su samim tim i gubici u nutritivnom sastavu veliki. Povrće i voće konzervirano u  različitim nadjevima treba čuvati u skladu sa uputom na pakovanju.

Kuhanje povrća Read More »

spices, herbs, garlic-5861184.jpg

Prirodni antibiotici

U vrijeme prehlade i gripe, vrlo često posegnemo za vještačkim antibioticima, iako se često radi o virusima na koje većina njih ne djeluje. Pri tome je svakako dobro znati da često uzimanje antibiotika dovodi do rezistencije (otpornosti) mikroorganizama, tako da nam vremenom treba sve jači i jači lijek. Sezonske gripe su izazvane virusima, koji su jako otporni. Međutim, postoje sastojci iz hrane koji mogu pomoći našem prirodnom imunitetu da se izbori sa ovim malim napasnicima.

Prirodni antibiotici Read More »

diet, vernier, sandwich-695723.jpg

Prehrana protiv celulita

Svako ljeto i topli dani, žene podsjete na mrskog gosta, celulit. Pojavljuje se bez obzira na tjelesnu težinu, tako da se može vidjeti i kod mršavih žena. Celulit se pojavljuje kao posljedica poremećaja metabolizma, usporene cirkulacije, ali se vezuje i za neuravnoteženu prehranu, bogatu masnoćama, šećerima i izrazito slanu hranu. Ono što treba naglasiti je da izgladnjivanje i dijete u ovom slučaju ne pomažu. Idealno rješenje je prelazak na zdravu i uravnoteženu prehranu. Pri tome se mora obezbijediti dobar odnos složenih ugkljikohidrata, voća i povrća, te izbjegavati životinjske masnoće u korist biljnih. Masna, pržena hrana, te slatko i jako posoljena hrana, zadržavaju tekućinu u tijelu , što doprinosi nagomilavanju celulita u tijelu. Umjesto pržene hrane, izaberite sirovo ili kuhano. Pri tome se ne smije preskakati obroke, jer i prevelika pauza između obroka pogoduje nastanku celulita. Neredovna probava je takođe jedan od načina nastanka celulita, tako da je potrebno unijeti dovoljno vlakana i sirovog voća i povrća. Hrana koja posebno pogoduje uklanjanju i ublažavanju celulita su prije svega egzotično voće koje se može naći i kod nas, kao što su ananas, mango, kivi i grejp. Ove vrste su bogate enzimima neophodnim za jačanje kolagena. Preporučuju se takođe i jabuke i kiseli kupus. Inače bi trebalo povećati unos vitamina C koji je odgovoran za jak i zdrav kolagen. Dobar izvor prirodnog vitamina C su razne vrste voća kao što je limun, narandža, ribizle itd. Od minerala treba napomenuti slicij koji se može naći u soji, ječmu, integralnom brašnu, smokvama i riži. Izlučivanje tekućine pomaže kalij koji se naravno nalazi u bananama i paradajzu. Ova tekućina se inače zadržava između ćelija u celulitnim područjima što se uočava kao oteklina. Vitamin A se nalazi u salati, mrkvi, brokulama, marelicama, dok se biotin opet može naći u žumancima, cjelovitim žitaricama, soji itd. Biotin se vezuje za ljepotu kože i njen dobar tonus i prokrvljenost. Osim prehrane, potrebno je promijeniti i neke druge nezdrave navike. Prije svega bitno je uzeti dovoljno vode i zaboraviti na gazirane napitke. Uz vodu može se uzeti dovoljna količina svježeg voćnog soka ili biljne čajeve. Potrebno je izbjegavati prevelike količine kafe i alkohola. U borbi protiv tvrdokornog celulita pomaže i sok od limuna kojeg je potrebno uzeti svaki dan. Od prirodnih „lijekova“ može se uzeti još 1 čajna kašika jabučnog octa svaki dan, prije jela. Od biljnih čajeva preporučuje se još i čaj od đumbira.  Uz sve ovo, neophodno je uvesti dovoljno kretanja, jer se upravo sjedenje vezuje za nastanak celulita. Posebno se preporučuju vježbe za jačanje pogođenog dijela ili pak vožnja bicikla, plivanje, penjanje uz stepenice i sl.

Prehrana protiv celulita Read More »

loneliness, nature, woman-2308923.jpg

Proljetni umor i prehrana

Ovih dana mnogo ljudi se osjeća umornim i nekako se kroz razgovor sama nametnu pitanja, kako pomoći sebi i šta uraditi. Prije svega potrebno je poznavati ovu pojavu, vezanu za promjenu godišnjih doba. Naš organizam nakon duge zime, pogađa slabljenje imuniteta što uzrokuje cijeli niz simptoma kao što je razdražljivost, tjeskoba, iscrpljenost i osjećaj umora. Nije rijetka ni pojava alergija, upale desni, smanjenje apetita i sniženje krvnog pritiska. Sve ovo nije bolest, nego normalan fiziološki proces koji se javlja kod velikog broja ljudi. Isto tako, ova pojava više pogađa žene nego muškarce, te osobe koje su inače preosjetljive na vremenske promjene. Tokom zime nedostaje nam i sunca, a kretanje je svedeno na minimum. Pri kraju zime, naš organizam je potrošio zalihe zaštitnih materija. Najčešće je proljetni umor povezan sa nedostatkom vitamina C. Zalihe ovog vitamina se troše tokom zime, zbog jednolične prehrane. Kao posljedica nedostatka vitamina C smanjuje se iskoristivost kiseonika u tkivima i slabi imunološki sistem organizma. Zato je u ovom periodu neophodno povećati unos namirnica bogatim vitamin C. To su prije svega narandže, limun, kivi a trenutno su dostupni za kupovinu. Od otalih zaštitnih materija trebalo bi povećati unos vitamina B skupine. Tako vitamin B1 i B9 pomaže pamćenju i nervnom sistemu, dok vitamin B6 smanjuje umor i pomaže kod depresije. Izvoti vitamina B1 su jogurt, leća, hljeb cjelovitog zrna, vitamin B6 se nalazi u riži, krompiru, ribi a vitamin B9 u špinatu, avokadu, dinji, orašastim plodovima, mrkvi. U ovom periodu se preporučuje i uzimanje lješnjaka, badema i oraha. Vitamin E će poboljšati cirkulaciju i djelovati kao antiokisadans. Od minerala bilo bi dobro povećati unos magnezijuma. Ovaj mineral je jako bitan za pravilan rad srca, mišića i nervnog sistema. Osim toga neophodan je za normalan metabolizam i aktivaciju enzima. U biljkama magnezijum je vezan za hlorofil, tako da je svako voće i povrće sa zelenim listovima dobar izvor ovog minerala. Od ostalih namirnica to su orašasti plodovi, jogurt, pšenične klice, srdele i druga sitna plava riba. Posebno je potrebno povećati unos tekućine, prije svega vode. Dnevna količina je najmanje 1,5 L dnevno. Takođe, uvrstiti redovnu fizičku aktivnost te dovesti ritam spavanja u ravnotežu. Izbjegavati hranu sa visokim glikemijskim indeksom i alkoholna pića tokom ručka, jer sve to izaziva poremećaje u ritmu sna i drijemanje. I na kraju, ipak nam ovaj proljetni umor donosi lijepo vrijeme, više sunca i najavu ljeta.

Proljetni umor i prehrana Read More »

ibs, probiotic, gut-5308379.jpg

Šta su to probiotici?

Još od davnina naši stari su konzumirali fermentirane mliječne proizvode, kada nisu ni znali za njihov pozitivan učinak na zdravlje ljudi. Šta je ustvari probiotik? Probiotik je riječ grčkog porijetla (pro bios, pro life), a označava žive mikrobne kulture koje imaju povoljan učinak na zdravlje čovjeka. Probiotici se bore protiv naseljavanja nepoželjnih mikroorganizama u probavnom traktu i sprječavaju njihovo štetno djelovanje. Ovi mikroorganizmi spadaju u grupu bakterija mliječne kiseline i uglavnom pripadaju porodici Lactobacillaceae, koja ima rodove Enterococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus. Sve ove nazive pišem kako bi se lakše snalazili na trgovačkim deklaracijama ovih proizvoda. Probiotici su jako rašireni u prirodi, čija je osnovna osobina proizvodnja mliječne kiseline, tako da su ključni u stabilnosti fermentiranih namirnica. Dokazano je njihovo pozitivno djelovanje na mnoga oboljenja (putnička dijareja, alergije, netolerancija laktoze, rak debelog crijeva, hiperkolesterolemija, osteoporza, avitaminoze itd.). Broj ovih bakterija u probavnom traktu varira a najveću vrijednost imaju u debelom crijevu (1010 – 1012 bakterija/g). Kod zdravih osoba ovaj broj je stabilan, mada postoje individualne varijacije. Najvažnije probiotičke vrste su: laktobacili i bifidobakterije. Laktobacili – Lactobacillus GG (LGG) je najpopularnija korisna bakterija današnjice. Otkrili su je 1985. američki mikrobiolozi Goldin i Gorbach i nazvali po svojim inicijalima. Zahvaljujući otpornosti na kiseline i djelovanje žuči, taj mikroorganizam, korišten s mliječnim fermentiranim proizvodom, prolazi kroz želudac i nastanjuje se u crijevima, gdje uravnotežuje mikrofloru, potiče probavu i optimalizira fiziološke procese. Pored svoje osnovne funkcije, LGG indirektno rješava još mnoge druge teškoće koje mogu nastati zbog loših životnih i prehrambenih navika. Istraživanja su potvrdila da LGG ima velik učinak i na sniženje razine karcinogena iz hrane. Uz to, uravnotežujući probavu, LGG smanjuje opasnost od pojave nekih alergija, jača imunološki sistem i sprječava djelovanje različitih toksina. U rodu Lactobacillus, uz LGG još su važni L. acidophilus (stvara vrlo jake antimikrobne spojeve poput acidolina, acidofilina, laktocidina), L. rhamnosus te L. bulgaricus. Bifidobakerije (B. bifidum, B. infantis) –  su vrlo dobri probiotički sojevi. Sintetiziraju i izlučuju u vodi topive vitamine. Najviše ih ima kod male djece, dok je njihova zastupljenost u osoba starije dobi bitno manja. Bifidobakterije posjeduju jaku sposobnost vezanja na epitelne stanice debelog crijeva i služe kao nosač za neke antigene, koje veže na ciljno mjesto, gdje učestvuju u imunološkoj reakciji. Bakterije mliječne kiseline se koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućavaju ne samo proces fermentacije već i konzerviranje hrane, snižavajući pH i onemogućavajući bakterijski rast. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih dodataka prehrani (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Preporučuje se njihovo uzimanje i zdravim ljudima, upravo zbog  pozitivnog djelovanja na imunološki sistem. Količina koja se preporučuje je 10 na devetu bakterija na gram, ali je pri tome važno napomenuti da je ovdje bitniji kvalitet od kvaniteta. Ne treba zaboraviti da se radi o živim organizmima koji su osjetljivi na način čuvanja i uzimanja.

Šta su to probiotici? Read More »

friesalad, salad, fresh-2957484.jpg

Antioksidansi u voću i povrću

Mislim da se svako od nas veoma često susreće sa izrazom antioksidansi. Pridaje im se važnost kao čuvarima našeg zdravlja i preporučuju se kao prevencija mnogih bolesti. Šta ustvari rade antioksidansi? Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale ili sprečavaju njihovo nastajanje. Slobodni radikali su štetni spojevi koji prirodno nastaju kao posljedica životnih procesa u organizmu, od raznih onečišćenja kojima smo svakodnevno izloženi bilo putem hrane ili okoline. Slobodni radikali mogu biti uzročnici bolesti, jer oštećuju naš organizam na nivou ćelije, ali su odgovorni i za starenje organizma. Iz tog razloga je neophodno unositi dovoljne količine antioksidanasa kako bi se uspostavila ravnoteža u organizmu. Naravno, naš organizam je sposoban i sam da sintetizira neke antioksidanse ali je osnovni izvor, naročito kako starimo, upravo hrana. Danas je dokazano da ovi spojevi mogu spriječiti razvoj mnogih bolesti, prije svega kancerogenih i degenerativnih (artritis, Alzheimer itd.) ali i usporiti proces starenja i produžiti vitalnost organizma. Kada znamo zašto su nam potrebni, treba znati i gdje se nalaze antioksidansi. Prirodni izvor antioksidanasa je prije svega svježe voće i povrće. Priroda se pobrinula da na neki način i „obilježi“ ove spojeve, te ih je najlakše prepoznati po bojama koju daju hrani, jer su to najčešće upravo pigmenti u voću i povrću. Što više boja jedemo putem voća i povrća, više antioksidanasa se unese u organizam. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti vitamine. Vitamin C , E i beta karoten su jaki antioksidansi, ali mnogo bolje djeluju ako se uzimaju prirodno, zajedno sa svim ostalim pigmentima, u vidu svježeg voća i povrća. Poželjno je uzimati svježe voće i povrće, bez termičke obrade, jer upravo termička obrada uništava ove supstance. Međutim, ne može se sve jesti svježe, tako da je prilikom pripreme potrebno voditi računa da se kuha što kraće i u otvorenoj posudi, naročito zeleno lisnato povrće. Crveno povrće je bogato antocijanima koji su otporni na toplinu i topivi su u vodi. Crveno povrće  se kuha poklopljeno, u vodi zakiseljenoj limunom ili octom. Narandžasto povrće sadrži karotenoide koji su netopljivi u vodi, pa ih ni kuhanjem ne mijenjamo. Voće i povrće bi trebalo pojesti što prije, pažljivo isprati vodom i ne ostavljati da duže vrijeme stoji u vodi. Što je moguće češće preporučuje se kuhanje na pari, a ukoliko se ipak kuha, isprati ga odmah nakon kuhanja u hladnoj vodi kako bi se zadržala boja. Lijepo je znati i koja vrsta voća i povrća ima najveću antioksidativnu moć kako bi lakše izabrali obrok. Najnovije istraživanje provedeno od strane Amričkog hemijskog društva (American Chemical Society) na prvo mjesto stavlja grah, zatim slijede divlja borovnica, borovnica iz uzgoja, brusnica, artičoka, kupina, šljiva, malina, jagoda, jabuka, trešnja, trnjina, krompir (kuhani) itd.

Antioksidansi u voću i povrću Read More »

Scroll to Top