nutricionizam

ai generated, food, breakfast-7987325.jpg

Kuhanje povrća

Ono što je osim sastava hrane jako bitno, svakako je i način pripreme i čuvanje namirnica. Prilikom kupovanja voća i povrća potrebno je da ono bude svježe i neoštećeno. Ova vrsta hrane ne smije dugo stojati jer gubi na nutritivnom sastavu, posebno vitamine i minerale. Treba obratiti pažnju da se ne kupuje rezano voće kao što je npr. lubenica ili dinja, jer je u kontaktu sa zrakom gubitak vitamina jako veliki. Prilikom čuvanja u kući, voće i povrće trebalo bi držati u frižideru u plastičnim kutijama ili plastičnim vrećicama u koje ne prodire zrak. Izuzetak su banane i krompir, koji ne treba da stoje u frižideru, nego na tamnom i suhom mjestu. Voće i povrće ne treba namakati, nego samo oprati pod mlazom vode u hladnoj vodi, neposredno prije jela. Ukoliko je voće i povrće organskog porijekla ili ako znate način uzgoja onda je dovoljno pranje ili lagano struganje kore. Međutim, ukoliko kupujemo ove namirnice a da im ne znate porijeklo, neophodno je guljenje zbog upotrebe pesticida prilikom uzgoja. U poslednje vrijeme veliki broj voća (jabuka, kruške i sl.) prska se voskom kako bi se spriječilo „disanje“ i usporio proces zrenja i propadanja. Zbog tog razloga kora nije ukusna. Najbolje je voće i povrće jesti svježe. Ukoliko se odlučimo na kuhanje onda neka bude što kraće. Povrće bi trebalo kuhati u što manje vode jer se tako smanjuje gubitak vitamina topivih u vodi (B kompleks, vitamin C) kao i minerali kalij i selen. Dobar način kuhanja povrća svakako je na pari. Dužina kuhanja na pari ovisi od vrste povrća. Za većinu povrća to je do 5 minuta, osim za kelj i kupus (10 minuta). Prženje se ne preporučuje za povrće, jer se tako izlaže jako visokoj temperaturi a samim tim gubici hranjivih sastojaka su jako veliki. Ukoliko se povrće dinsta, onda se treba koristiti što manje ulja. Dobar izvor je i kuhanje u wok-u jer se koristi jako malo ulja a povrće je brzo skuhano. Ponekad se prilikom kuhanja dodaje soda bikarbona, ali pri tome se uništavaju vitamini B kompleksa te vitamin C. Danas se jako često koristi i smrznuto povrće. Na ovaj način, brzim smrzavanjem, očuvani su vitamini i minerali. Ono na što treba obratiti pažnju je da se prilikom kupovanja kroz kesu osjete dijelovi povrća a ne kocka leda. Ukoliko je prisutno mnogo leda, povrće je više puta odmrznuto i smrznuto, pa su samim tim i gubici u nutritivnom sastavu veliki. Povrće i voće konzervirano u  različitim nadjevima treba čuvati u skladu sa uputom na pakovanju.

Kuhanje povrća Read More »

spices, herbs, garlic-5861184.jpg

Prirodni antibiotici

U vrijeme prehlade i gripe, vrlo često posegnemo za vještačkim antibioticima, iako se često radi o virusima na koje većina njih ne djeluje. Pri tome je svakako dobro znati da često uzimanje antibiotika dovodi do rezistencije (otpornosti) mikroorganizama, tako da nam vremenom treba sve jači i jači lijek. Sezonske gripe su izazvane virusima, koji su jako otporni. Međutim, postoje sastojci iz hrane koji mogu pomoći našem prirodnom imunitetu da se izbori sa ovim malim napasnicima.

Prirodni antibiotici Read More »

diet, vernier, sandwich-695723.jpg

Prehrana protiv celulita

Svako ljeto i topli dani, žene podsjete na mrskog gosta, celulit. Pojavljuje se bez obzira na tjelesnu težinu, tako da se može vidjeti i kod mršavih žena. Celulit se pojavljuje kao posljedica poremećaja metabolizma, usporene cirkulacije, ali se vezuje i za neuravnoteženu prehranu, bogatu masnoćama, šećerima i izrazito slanu hranu. Ono što treba naglasiti je da izgladnjivanje i dijete u ovom slučaju ne pomažu. Idealno rješenje je prelazak na zdravu i uravnoteženu prehranu. Pri tome se mora obezbijediti dobar odnos složenih ugkljikohidrata, voća i povrća, te izbjegavati životinjske masnoće u korist biljnih. Masna, pržena hrana, te slatko i jako posoljena hrana, zadržavaju tekućinu u tijelu , što doprinosi nagomilavanju celulita u tijelu. Umjesto pržene hrane, izaberite sirovo ili kuhano. Pri tome se ne smije preskakati obroke, jer i prevelika pauza između obroka pogoduje nastanku celulita. Neredovna probava je takođe jedan od načina nastanka celulita, tako da je potrebno unijeti dovoljno vlakana i sirovog voća i povrća. Hrana koja posebno pogoduje uklanjanju i ublažavanju celulita su prije svega egzotično voće koje se može naći i kod nas, kao što su ananas, mango, kivi i grejp. Ove vrste su bogate enzimima neophodnim za jačanje kolagena. Preporučuju se takođe i jabuke i kiseli kupus. Inače bi trebalo povećati unos vitamina C koji je odgovoran za jak i zdrav kolagen. Dobar izvor prirodnog vitamina C su razne vrste voća kao što je limun, narandža, ribizle itd. Od minerala treba napomenuti slicij koji se može naći u soji, ječmu, integralnom brašnu, smokvama i riži. Izlučivanje tekućine pomaže kalij koji se naravno nalazi u bananama i paradajzu. Ova tekućina se inače zadržava između ćelija u celulitnim područjima što se uočava kao oteklina. Vitamin A se nalazi u salati, mrkvi, brokulama, marelicama, dok se biotin opet može naći u žumancima, cjelovitim žitaricama, soji itd. Biotin se vezuje za ljepotu kože i njen dobar tonus i prokrvljenost. Osim prehrane, potrebno je promijeniti i neke druge nezdrave navike. Prije svega bitno je uzeti dovoljno vode i zaboraviti na gazirane napitke. Uz vodu može se uzeti dovoljna količina svježeg voćnog soka ili biljne čajeve. Potrebno je izbjegavati prevelike količine kafe i alkohola. U borbi protiv tvrdokornog celulita pomaže i sok od limuna kojeg je potrebno uzeti svaki dan. Od prirodnih „lijekova“ može se uzeti još 1 čajna kašika jabučnog octa svaki dan, prije jela. Od biljnih čajeva preporučuje se još i čaj od đumbira.  Uz sve ovo, neophodno je uvesti dovoljno kretanja, jer se upravo sjedenje vezuje za nastanak celulita. Posebno se preporučuju vježbe za jačanje pogođenog dijela ili pak vožnja bicikla, plivanje, penjanje uz stepenice i sl.

Prehrana protiv celulita Read More »

loneliness, nature, woman-2308923.jpg

Proljetni umor i prehrana

Ovih dana mnogo ljudi se osjeća umornim i nekako se kroz razgovor sama nametnu pitanja, kako pomoći sebi i šta uraditi. Prije svega potrebno je poznavati ovu pojavu, vezanu za promjenu godišnjih doba. Naš organizam nakon duge zime, pogađa slabljenje imuniteta što uzrokuje cijeli niz simptoma kao što je razdražljivost, tjeskoba, iscrpljenost i osjećaj umora. Nije rijetka ni pojava alergija, upale desni, smanjenje apetita i sniženje krvnog pritiska. Sve ovo nije bolest, nego normalan fiziološki proces koji se javlja kod velikog broja ljudi. Isto tako, ova pojava više pogađa žene nego muškarce, te osobe koje su inače preosjetljive na vremenske promjene. Tokom zime nedostaje nam i sunca, a kretanje je svedeno na minimum. Pri kraju zime, naš organizam je potrošio zalihe zaštitnih materija. Najčešće je proljetni umor povezan sa nedostatkom vitamina C. Zalihe ovog vitamina se troše tokom zime, zbog jednolične prehrane. Kao posljedica nedostatka vitamina C smanjuje se iskoristivost kiseonika u tkivima i slabi imunološki sistem organizma. Zato je u ovom periodu neophodno povećati unos namirnica bogatim vitamin C. To su prije svega narandže, limun, kivi a trenutno su dostupni za kupovinu. Od otalih zaštitnih materija trebalo bi povećati unos vitamina B skupine. Tako vitamin B1 i B9 pomaže pamćenju i nervnom sistemu, dok vitamin B6 smanjuje umor i pomaže kod depresije. Izvoti vitamina B1 su jogurt, leća, hljeb cjelovitog zrna, vitamin B6 se nalazi u riži, krompiru, ribi a vitamin B9 u špinatu, avokadu, dinji, orašastim plodovima, mrkvi. U ovom periodu se preporučuje i uzimanje lješnjaka, badema i oraha. Vitamin E će poboljšati cirkulaciju i djelovati kao antiokisadans. Od minerala bilo bi dobro povećati unos magnezijuma. Ovaj mineral je jako bitan za pravilan rad srca, mišića i nervnog sistema. Osim toga neophodan je za normalan metabolizam i aktivaciju enzima. U biljkama magnezijum je vezan za hlorofil, tako da je svako voće i povrće sa zelenim listovima dobar izvor ovog minerala. Od ostalih namirnica to su orašasti plodovi, jogurt, pšenične klice, srdele i druga sitna plava riba. Posebno je potrebno povećati unos tekućine, prije svega vode. Dnevna količina je najmanje 1,5 L dnevno. Takođe, uvrstiti redovnu fizičku aktivnost te dovesti ritam spavanja u ravnotežu. Izbjegavati hranu sa visokim glikemijskim indeksom i alkoholna pića tokom ručka, jer sve to izaziva poremećaje u ritmu sna i drijemanje. I na kraju, ipak nam ovaj proljetni umor donosi lijepo vrijeme, više sunca i najavu ljeta.

Proljetni umor i prehrana Read More »

pregnancy, baby belly, woman-5098881.jpg

Pravilna prehrana u toku trudnoće

Trudnoća predstavlja posebno stanje u životu svake žene. Pravilan izbor namirnica koje se konzumiraju tokom trudnoće izuzetno je bitan, jer se svaki dio tijela novorođenčeta (kosti, mišići, organi, krvne ćelije, tkiva itd.) formiraju upravo od nutrijenata koje majka jede. Da je pravilan rast i razvoj novorođenčeta uslovljen pravilnom i uravnoteženom prehranom majke potvrdila su mnoga istraživanja. Stručni časopis Pediatric Diabetes je objavio podatke prikupljene od 6000 djece u dobi od 5 godina. Istraživanje je provedeno u Goeteborgu i prvo je koje je pokazalo kako je dijabetes tipa I dvostruko češći kod djece čije su majke u trudnoći rijetko jele povrće. Trudnoća nije period za mršavljenje niti za primjenu restrikcijskih dijeta. S druge strane, preveliko dobivanje na težini majke može biti rizično za razvoj dijabetesa, hipertenzije i potrebom za porodom putem carskom reza. Takođe, raste i rizik za prijevremenim porođajem, mogućnošću razvoja srčanih  i nervnih poremećaja kod bebe, te makrosomije. Postoje opšte preporuke za povećanje tjelesne mase tokom trudnoće u odnosu na indeks mase tijela prije trudnoće. Žene niže od 157 cm bi se trebale pridržavati donje granice raspona. Tabela 1. Preporuke za povećanje tjelesne mase tokom trudnoće s obzirom na ITM prije trudnoće     Indeks tjelesne mase prije trudnoće Preporuka za porast tjelesne mase u toku trudnoće Preporuka za porast tjelesne mase u toku 1. tromjesečja Preporuka za porast tjelesne mase tokom 2. i 3. tromjesečja, sedmično <19,8 kg/m2 12,5 – 18 kg 3,3 0,49 19,8 – 26 kg/m2 11,5 – 16 kg 1,6 0,44 26 – 29 kg/m2 7-11,5 kg 0,9 0,3 >29 kg/m2 > 7 kg Određuje se individualno     Potrebe za energijom   Energetske potrebe se tokom trudnoće povećavaju za oko 15-20 %. Iz tog razloga nema potrebe da trudnica „jede za dvoje“, kako se to često kaže. Energetske potrebe povećavaju se tek u drugom i trećem tromjesečju trudnoće. Tako je u drugom tromjesečju potrebno unijeti 340 do 360 kcal/dan više, dok se u trećem preporučuje 340 do 360 kcal/dan više, nego što je bilo potrebno prije trudnoće i u prvom tromjesečju. Međutim, iako se energetske potrebe jako malo povećavaju, to ne vrijedi za unos pojedinih nutrijenata. Tako se npr. potrebe za određenim vitaminima i mineralima povećavaju i za 50%, te je neophodno posebnu pažnju posvetiti pravilnom odabiru namirnica.   Proteini   Potrebe za proteinima se povećavaju za 25 g na dan više nego što je to inače preporučeno. Tako je trudnicama potrebno ukupno 71 g proteina na dan. Preporučuju se proteini bijelog i krtog crvenog mesa, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, orašasti plodovi, grah itd.   Tablica 2. Prehrambeni izvori proteina     Namirnica Serviranje Masa proteina Piletina, bijelo meso Oko 85 g 18,5 g Riba, oslić Oko 85 g 14,5 g Svježi kravlji sir, obrano mlijeko 1 šolja 26 g Mlijeko, obrano 1 šolja (240 ml) 7,9 g Jaja 1 tvrdo kuhano 6,3 g   Ugljikohidrati   Preporuke za trudnice za unos ugljikohidrata su 175 g/dan. Većina energije koju organizam treba dobiva se upravo iz ugljikohidrata. Pri tome se preporučuju složeni ugljikohidrati koji se nalaze u žitaricama, što se postiže uvođenjem u ishranu integralnog hljeba, integralne tjestenine, smeđe riže, prosa itd. Integralne žitarice su dobar izvor vlakana koja sprečavaju opstipaciju – čestu pojavu u trudnoći. Izbjegavati rafinirane šećere u raznim slatkišima, keksu i napitcima. Kao dobar izvor ugljikohidrata preporučuje se i voće i povrće i to svježe. Voće i povrće je često konzervirano u raznim nadjevima koji mogu imati velike količine šećera ili soli, pa se zato ne preporučuje uzimanje ovih namirnica. Svježe voće i povrće treba uzimati tokom cijelog dana raspoređeno u 5-9 obroka.   Masti   Masti, u vidu omega – 3 i omega – 6 – masnih kiselina, su neophodne za rast i razvoj centralnog nervnog sistema djeteta. Preporuka je 13 g/dan. Pri tome je veoma bitno ograničiti unos masti životnjskog porijekla, a povećati unos maslinovog ulja, zbog udjela mononezasićenih masnih kiselina. Dobri izvori omega- 6 masnih kiselina su: sjemenke, orašasti plodovi, biljna ulja, meso, piletina i jaja, dok su izvori omega – 3 masnih kiselina: biljna ulja, riba, soja, orasi itd.   Potrebe za vitaminima i mineralima   Tokom trudnoće posebno se povećavaju potrebe za folnom kiselinom, vitaminima B12, C, A, D, E i K, te mineralima kalcijumom, fosforom, željezom, natrijumom, cinkom, magnezijuimom, jodom te fluorom. Preporučuje se uzimanje dodataka prehrani posebno namijenjenih trudnicama, ali i hrane koja je bogata ovim vitaminima i mineralima.   Folna kiselina ima esencijalnu ulogu u sintezi i diobi DNA  i dijelova RNA. Istraživanjima je dokazano da se suplementacijom folne kiseline postotak oštećenja nervnog sistema novorođenčeta smanjuje za 48 do 80%. Unos folne kiseline treba povećati posebno ženama koje su koristile kontracepcijske tablete, jer je poznato da one smanjuju nivo folne kiseline u organizmu. Preporučena doza folne kiseline za trudnice iznosi 400 µg dnevno.   Tablica 3. Prehrambeni izvori folata     Namirnica Serviranje Masa folne kiseline Leća 1 šalica kuhane 358 µg Grah 1 šalica kuhanog 193,6 µg Brokula 1 šalica kuhane 168 µg Špinat ½ šalice kuhanog 131 µg Zeleni kupus, zimski ½ šalice sirovog 126 µg Sok od naranče 1 šalica svježe cijeđenog 75 µg Kikiriki Oko 30 g prženog 33 µg Naranče 1 mali komad 30 µg   Vitamin C je neophodan za pravilno zacjeljivanje rana, apsorpciju željeza i razvoj vezivnog tkiva. Kako ovog vitamina u velikim količinama ima u svježem voću i povrću, dnevne potrebe se lako zadovolje. Za trudnice, preporučena dnevna doza vitamina C iznosi 70 mg. Prevelike doze vitamina C mogu uticati na fetalni metabolizam te se stoga ne preporučuju.   Vitamin D je bitna komponenta za dobru apsorpciju kalcija. Kako se kosti fetusa razvijaju tokom trudnoće, potreban je dobar unos vitamina D. Za trudnice, preporučen dnevni unos vitamina D iznosi 400 IU, a potrebe se mogu zadovoljiti prehranom i obogaćenim mliječnim proizvodima.. Također, vitamin D se stvara u koži ukoliko je izložena suncu.   Vitamin A je potreban za pravilan rast i razvoj fetusa. U prehrani prisutan je u dvije forme: kao retinol, i kao beta-karoten, provitamin vitamina A. Dnevna preporučena doza vitamina A za

Pravilna prehrana u toku trudnoće Read More »

ibs, probiotic, gut-5308379.jpg

Šta su to probiotici?

Još od davnina naši stari su konzumirali fermentirane mliječne proizvode, kada nisu ni znali za njihov pozitivan učinak na zdravlje ljudi. Šta je ustvari probiotik? Probiotik je riječ grčkog porijetla (pro bios, pro life), a označava žive mikrobne kulture koje imaju povoljan učinak na zdravlje čovjeka. Probiotici se bore protiv naseljavanja nepoželjnih mikroorganizama u probavnom traktu i sprječavaju njihovo štetno djelovanje. Ovi mikroorganizmi spadaju u grupu bakterija mliječne kiseline i uglavnom pripadaju porodici Lactobacillaceae, koja ima rodove Enterococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus. Sve ove nazive pišem kako bi se lakše snalazili na trgovačkim deklaracijama ovih proizvoda. Probiotici su jako rašireni u prirodi, čija je osnovna osobina proizvodnja mliječne kiseline, tako da su ključni u stabilnosti fermentiranih namirnica. Dokazano je njihovo pozitivno djelovanje na mnoga oboljenja (putnička dijareja, alergije, netolerancija laktoze, rak debelog crijeva, hiperkolesterolemija, osteoporza, avitaminoze itd.). Broj ovih bakterija u probavnom traktu varira a najveću vrijednost imaju u debelom crijevu (1010 – 1012 bakterija/g). Kod zdravih osoba ovaj broj je stabilan, mada postoje individualne varijacije. Najvažnije probiotičke vrste su: laktobacili i bifidobakterije. Laktobacili – Lactobacillus GG (LGG) je najpopularnija korisna bakterija današnjice. Otkrili su je 1985. američki mikrobiolozi Goldin i Gorbach i nazvali po svojim inicijalima. Zahvaljujući otpornosti na kiseline i djelovanje žuči, taj mikroorganizam, korišten s mliječnim fermentiranim proizvodom, prolazi kroz želudac i nastanjuje se u crijevima, gdje uravnotežuje mikrofloru, potiče probavu i optimalizira fiziološke procese. Pored svoje osnovne funkcije, LGG indirektno rješava još mnoge druge teškoće koje mogu nastati zbog loših životnih i prehrambenih navika. Istraživanja su potvrdila da LGG ima velik učinak i na sniženje razine karcinogena iz hrane. Uz to, uravnotežujući probavu, LGG smanjuje opasnost od pojave nekih alergija, jača imunološki sistem i sprječava djelovanje različitih toksina. U rodu Lactobacillus, uz LGG još su važni L. acidophilus (stvara vrlo jake antimikrobne spojeve poput acidolina, acidofilina, laktocidina), L. rhamnosus te L. bulgaricus. Bifidobakerije (B. bifidum, B. infantis) –  su vrlo dobri probiotički sojevi. Sintetiziraju i izlučuju u vodi topive vitamine. Najviše ih ima kod male djece, dok je njihova zastupljenost u osoba starije dobi bitno manja. Bifidobakterije posjeduju jaku sposobnost vezanja na epitelne stanice debelog crijeva i služe kao nosač za neke antigene, koje veže na ciljno mjesto, gdje učestvuju u imunološkoj reakciji. Bakterije mliječne kiseline se koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućavaju ne samo proces fermentacije već i konzerviranje hrane, snižavajući pH i onemogućavajući bakterijski rast. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih dodataka prehrani (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Preporučuje se njihovo uzimanje i zdravim ljudima, upravo zbog  pozitivnog djelovanja na imunološki sistem. Količina koja se preporučuje je 10 na devetu bakterija na gram, ali je pri tome važno napomenuti da je ovdje bitniji kvalitet od kvaniteta. Ne treba zaboraviti da se radi o živim organizmima koji su osjetljivi na način čuvanja i uzimanja.

Šta su to probiotici? Read More »

friesalad, salad, fresh-2957484.jpg

Antioksidansi u voću i povrću

Mislim da se svako od nas veoma često susreće sa izrazom antioksidansi. Pridaje im se važnost kao čuvarima našeg zdravlja i preporučuju se kao prevencija mnogih bolesti. Šta ustvari rade antioksidansi? Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale ili sprečavaju njihovo nastajanje. Slobodni radikali su štetni spojevi koji prirodno nastaju kao posljedica životnih procesa u organizmu, od raznih onečišćenja kojima smo svakodnevno izloženi bilo putem hrane ili okoline. Slobodni radikali mogu biti uzročnici bolesti, jer oštećuju naš organizam na nivou ćelije, ali su odgovorni i za starenje organizma. Iz tog razloga je neophodno unositi dovoljne količine antioksidanasa kako bi se uspostavila ravnoteža u organizmu. Naravno, naš organizam je sposoban i sam da sintetizira neke antioksidanse ali je osnovni izvor, naročito kako starimo, upravo hrana. Danas je dokazano da ovi spojevi mogu spriječiti razvoj mnogih bolesti, prije svega kancerogenih i degenerativnih (artritis, Alzheimer itd.) ali i usporiti proces starenja i produžiti vitalnost organizma. Kada znamo zašto su nam potrebni, treba znati i gdje se nalaze antioksidansi. Prirodni izvor antioksidanasa je prije svega svježe voće i povrće. Priroda se pobrinula da na neki način i „obilježi“ ove spojeve, te ih je najlakše prepoznati po bojama koju daju hrani, jer su to najčešće upravo pigmenti u voću i povrću. Što više boja jedemo putem voća i povrća, više antioksidanasa se unese u organizam. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti vitamine. Vitamin C , E i beta karoten su jaki antioksidansi, ali mnogo bolje djeluju ako se uzimaju prirodno, zajedno sa svim ostalim pigmentima, u vidu svježeg voća i povrća. Poželjno je uzimati svježe voće i povrće, bez termičke obrade, jer upravo termička obrada uništava ove supstance. Međutim, ne može se sve jesti svježe, tako da je prilikom pripreme potrebno voditi računa da se kuha što kraće i u otvorenoj posudi, naročito zeleno lisnato povrće. Crveno povrće je bogato antocijanima koji su otporni na toplinu i topivi su u vodi. Crveno povrće  se kuha poklopljeno, u vodi zakiseljenoj limunom ili octom. Narandžasto povrće sadrži karotenoide koji su netopljivi u vodi, pa ih ni kuhanjem ne mijenjamo. Voće i povrće bi trebalo pojesti što prije, pažljivo isprati vodom i ne ostavljati da duže vrijeme stoji u vodi. Što je moguće češće preporučuje se kuhanje na pari, a ukoliko se ipak kuha, isprati ga odmah nakon kuhanja u hladnoj vodi kako bi se zadržala boja. Lijepo je znati i koja vrsta voća i povrća ima najveću antioksidativnu moć kako bi lakše izabrali obrok. Najnovije istraživanje provedeno od strane Amričkog hemijskog društva (American Chemical Society) na prvo mjesto stavlja grah, zatim slijede divlja borovnica, borovnica iz uzgoja, brusnica, artičoka, kupina, šljiva, malina, jagoda, jabuka, trešnja, trnjina, krompir (kuhani) itd.

Antioksidansi u voću i povrću Read More »

O nama

Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti I unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine. Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“. Dr.sc. Midhat Jašić zaposlen je na Univerzitetu u Tuzli kao redovni profesor na predmetu iz oblasti nutricionizma. Sudjelovao je na nekoliko desetina međunarodnih i nacionalnih projekata. Boravio je na više univerziteta u Japanu, Egiptu, SAD-u, Maleziji, Engleskoj, Italiji, Španiji, Portugaliji, Irskoj i dr. Do sada je objavio 12 knjiga, 10 poglavlja u knjigama, oko 120 stručnih i naučnih radova i ima jedan patent. Glavni i odgovorni urednik je časopisa \”Hrana u zdravlju i bolesti\”, Zbornika radova \”Hranom do zdravlja\”, web stranice www.hranomdozdravlja.com i član uredništva drugih časopisa.      Mr.ph. Kristina Duspara, rođena je u Tuzli gdje je završila Osnovnu školu kao učenica Centra i Opću gimnaziju u okviru Katoličkog Školskog Centra „Sveti Franjo“ kao učenica generacije. Dobitnica je brojnih nagrada za osvojena prva mjesta iz hemije, biologije, matematike i fizike stoga se odlučuje za studij prirodnih nauka. Potom se upisuje na Farmaceutski fakultet u Tuzli kojeg diplomira 2015.godine s visokim prosjekom. Dva puta je dobila Federalnu nagradu za najbolje studente FBiH, kao i Nagrade Opštine Tuzla za najbolje studente. Tokom studija bila je članica Naučno-nastavnog vijeća Farmaceutskog fakulteta, Senata Univerziteta u Tuzli i Upravnog odbora Unije studenata Univerziteta u Tuzli kao i predsjednica Upravnog odbora Udruženja studenata Farmacije „Farmacon“. Također je bila stipendistica farmaceutske kuće „Bosnalijek“.     

O nama Read More »

Početna

Dragi čitatelji, priroda je vječita promjena. Svjedočimo tome svaki dan, a posebno u jesen. Kad malo razmislim ja volim svako godišnje doba. Svako ima svoje ljepote. Nikada ne razmišljam o manje lijepim stvarima koje prate pojedina godišnja doba. Mislim da nema potrebe trošiti vrijeme i misli na nešto što je tako kako je, nego prihvatiti i gledati sa ljepše strane.  Jesen je vrijeme kada i sami usporavamo. Osjetimo hladnoću noći a jutra su mnogo ljepša pod pokrivačem. Mnogo boja i mirisa nas okružuje. Prosto smo uvučeni u smiraj prirode oko nas. Odgovara nam šolja toplog čaja, razgovor sa prijateljem koji grije dušu a nekad samo tišina. Jesen nam donosi i spremanje zimnice. Kažu da prave žene u jesen mirišu na ajvar. Ja ipak mislim da žene mirišu svaki dan, nekad na ajvar nekad na parfem, ovisno o situaciji. Raduje me to slatko uzbuđenje spremanje zimnice u kojoj učestvuju svi, barem entuzijazmom. Lijepe su to uspomene koje sebi stvaramo za neka druga vremena. Sjećat ćemo se uz šolju čaja neke daleke zime.  Mene često pitaju kako da se hrane u pojedinim godišnjim dobima. Pravila su uvije ista. Svako godišnje doba ima svoje darove koje se smjenjuju. Naše je samo da ih slušamo, prateći sebe. Jesen je bogata okusima, povrćem, salatama. Sve je zrelo, prepuno aroma i mirisa. Pustimo mašti na volju i zadovoljimo sva čula.  Uživajmo u životu i stvarajmo uspomene svaki dan. Hvala Vam na povjerenju i vremenu koje odvajate za mene, Marizela

Početna Read More »

Scroll to Top