nutricionizam

asparagus, steak, veal steak-2169305.jpg

Bioraspoloživost željeza

Željezo je mineral koji se prirodno nalazi u mnogim namirnicama biljnog i životinjskog porijekla. Osnovna je komponenta hemoglobina. To je protein koji se nalazi u eritrocitima i prenosi kisik od pluća do tkiva. Željezo ulazi u sastav i mioglobina, proteina koji prenosi kisik do mišića. Željezo je neophodno za rast i razvoj i normalno ćelijsko funkcionisanje kao i sintezu nekih hormona. Najveći dio željeza u organizmu se nalazi u hemoglobinu i to 3 do 4 g. Ostatak je pohranjen kao feritin ili hemosiderin u jetri, slezeni i koštanoj srži ili je smješten u mioglobinu u mišićima.

Bioraspoloživost željeza Read More »

woman, eating, chocolate-4639135.jpg

PMS i hrana

Većina žena pati od nekog oblika simptoma PMS-a koji su različiti i ne javljaju se svi u isto vrijeme. Obično obuhvataju nervozu, nesanicu, napuhanost, promjene na koži a vrlo često i bolne grčeve, te poremećaj stolice. Često me pitaju da li postoji hrana koja može pomoći u tom slučaju?

PMS i hrana Read More »

Funkcionalna hrana

Postoji mnogo definicija funkcionalne hrane. Najjednostavnije rečeno funkcionalna hrana pored energetske funkcije, ima ulogu i u očuvanju zdravlja. To znači da sadrži sastojke hrane za koje se zna da pozitivno djeluju na zdravlje ljudi, smanjuje rizik od razvoja bolesti ili se čak može koristiti u toku liječenja kako bi se organizam brže oporavio. Ne mora imati uticaj na cijelu populaciju. Funkcionalna hrana treba da ima slijedeće osobine: Da se konzumira u svakodnevnoj prehrani, Da je konvencionalna a ne „egzotična“, Trebalo bi da ima prirodan sastav, bez hemijskih dodataka, Ukoliko se dodaju određene komponente, one treba da su samo dopuna prirodno prisutnim količinama, Da bi opravdala naziv treba da ima pozitivan utjecaj na fiziološke funkcije te da može smanjiti rizik od razvoja bolesti, Zdravstvene tvrdnje koje se pripisuju ovim namirnicama treba da budu potvrđene i utemeljene. Šta je to u funkcionalnoj hrani što je čini posebnom? Postoji cijeli spektar različitih hemijskih jedinjenja koja imaju određena djelovanja na zdravlje ljudi ili pojedine fiziološke funkcije. Ova jedinjenja se svakim danom sve više istražuju i po svom djelovanju nisu lijekovi ali se ponekad mogu izdvojiti i koristiti kao lijek. Slična situacija je i sa biljnim preparatima. Upravo zato se ova jedinjenja često nazivaju jednim imenom nutraceutici.  Prema porijeklu nutraceutici mogu biti biljni, životinjski i mikrobiološki. Biljnog porijekla su: svi biljni pigmenti, betaglukan, biljne kiseline, MUFA (mononezasićene masne kiseline) itd. U životinjskom svijetu zanimljivi su: polinezasićene masne kiseline, sfingolipidi, kolin, lecitin, kalcij, koenzim Q10, selen, cink, kreatin itd.  Od mikroorganizama najviše se govori o: kvascu (Saccharomyces boulardii) i bakterijama probioticima (Bifidobacterium bifidum, Lactobacillus acidophilus, Streptococcus slvarius itd.). Ova podjela nije čvrsta jer se mnogo njih može naći istovremeno u više grupa.  Zato je bolja podjela prema djelovanju na organizam.  Tako razlikujemo antioksidanse, imunomodulatore, antipiretike, tvari protiv dislipidemije itd. Svakim danom rastu primjene i proširuju se grupe djelovanja.   Najveća skupina funkcionalne hrane je nemodificirana i neprerađena hrana: voće, povrće i začinsko bilje. Mnoge vrste voća i povrća sadrže pigmente i fitohemikalije za koje se zna da povoljno utječu na zdravlje. Slična situacija je i sa začinskim biljkama. Ovdje je bitna količina i učestalost konzumiranja ovih namirnica. Sve bi ih trebalo jesti svaki dan i to više puta. Začine uvrstiti u normalno kuhanje i navikavati djecu od malena da je to sastavni dio hrane.   Postoje još obogaćeni, izmijenjeni i poboljšani proizvodi o kojima ću pisati uskoro.   Na našem tržištu se nalazi mnogo namirnica koje spadaju u funkcionalnu hranu. Bitno je prepoznati takve namirnice i voditi računa o njihovom kombiniranju.  Ovo se često zaboravi pa se desi da u isto vrijeme osoba uzima dvije funkcionalne namirnice koje međusobno poništavaju jedna drugoj djelovanje.  Treba biti oprezan i sa namirnicama koje su „zdrave za sve“. Niko od nas nije isti i gotovo svako ima neku svoju osobenost ako ne bolest. Savjet koji se dobije od prve komšinice da je njoj pomoglo, ne mora biti dobro za Vas. Funkcionalna hrana ne liječi ali može pomoći da se spriječi bolest i da se organizam brže oporavi nakon bolesti. Prilikom uzimanja određenih namirnica, ako se već koriste lijekovi, treba biti oprezan i obavezno porazgovarati sa stručnim osobama. Pri tome uvijek treba imati na umu da je ovo relativno nova oblast i da se i liječnici kratko vrijeme bave njome.     

Funkcionalna hrana Read More »

Jesmo li debeli i bolesni jer smo lijeni da čitamo?

Moj odlazak u kupovinu uvijek traje mnogo duže nego što zamislim. Razlog je moje čitanje deklaracija i analiziranja šta tamo piše. Mnogo volim da to radim. I uvijek se čudim kako ljudi, posebno žene, nasjednu na neke stvari koje im se serviraju na omotima šarenih pakovanja. Da li ikad razmišljamo o tim nazivima tipa „super“, „dobra“, „zdrava“ i sl.? Uostalom sva hrana treba da je super i dobra. O izrazu „zdrava“ ne volim ni da pričam. Znači li to da postoji i „bolesna“ hrana?

Jesmo li debeli i bolesni jer smo lijeni da čitamo? Read More »

Zubi i prehrana

Važan dio probave započinje upravo u ustima gdje žvakanjem hranu usitnjavamo kako bi je lakše progutali i svarili. Zubi u tome imaju veoma bitnu ulogu. Svi smo od malih nogu navikli da pričamo o higijeni zuba, kako bi ostali zdravi i lijepi. Međutim, da li postoji hrana koja doprinosi zdravlju zuba?

Zubi i prehrana Read More »

Keks kao doručak?

Vrlo često vidimo reklame u kojima se kao doručak preporučuje keks. Ističe se njegovo djelovanje na sitost a nazivi takvih proizvoda obično asociraju na zdravlje i pozitivne životne navike. Zanimalo me šta je to u ovim proizvodima što ih čini „zdravijim“ od običnog keksa? Kupila sam 4 vrste ovih proizvoda i u tabeli se nalazi nutritivni sastav.

Keks kao doručak? Read More »

apple, kiss, portrait-4579130.jpg

Njega kože počinje iznutra

Koža je naš najveći organ koji je ujedno pokazatelj i zdravstvenog ali i emocionalnog stanja. Koža nam prva daje signale kada nešto nije uredu u tijelu. Ako nam određena hrana ne odgovara, koža se buni i reaguje alergijom u vidu osipa, crvenila i iritacije. Umjesto da se tada ljutimo na svoju kožu, mogli bi joj biti zahvalni što nam daje do znanja da nešto trebamo mijenjati. Inače, i ako nemate neki od ovih simptoma, stanje naše kože se definiše kroz boju, tonus, hidriranost, količinu sebuma i aciditet (pH vrijednost). Šta naša koža voli da jedemo?

Njega kože počinje iznutra Read More »

Sirovo vs. prerađeno mlijeko

Česta tema mnogih članaka, je upravo rasprava koje mlijeko piti. Šta je „pravo“ mlijeko a šta je ono što nalazimo na policama naših trgovina. Kada pričamo o preporuci konzumiranja mlijeka, često zaboravimo da ljudi danas gotovo da i nemaju priliku kupiti namirnicu o kojoj govorimo, u svom pravom, prirodnom, izvornom obliku. U poslednje vrijeme, postoji veliki broj stručnjaka koji promoviraju upotrebu sirovog, neprerađenog mlijeka. Ovim tekstom želim iznijeti činjenice i pomoći da prije svega razumijemo šta piše na deklaraciji mlijeka koje kupujemo.  Šta je ustvari sirovo mlijekO? Sirovo mlijeko je proizvod mliječne žlijezde sisara koje nije podvrgnuto nikakvoj toplinskoj preradi kao što je pasterizacija ili sterilizacija. Ovo mlijeko nije ni homogenizirano niti mu je nešto dodato ili oduzeto. Sastav Čovjek    Krava     Ovca   Koza   Konj   Sob   Bivol  Voda 87,2 % 87,5 % 82,7 % 86,6 % 90,1 % 66,9 % 82,8 % Ugljikohidrati 7,0 % 4,8 % 6,3 % 3,9 % 5,9 % 2,8 % 5,5 % Mliječna mast 4,0 % < 4,2 % 5,3 % 3,7 % 1,5 % 16,9 % 7,4 % Bjelančevine 1,5 % 3,5 % 4,6 % 4,2 % 2,1 % 16,9 % 3,6 % Elementi u tragovima 0,3 % 0,7 % 0,9 % 0,8 % 0,4 % 1,2 %   Kao što se vidi u tabeli, sastav mlijeka različitih sisara je približno ujednačen. Najčešće koristimo u prehrani mlijeko krava. Najveći dio svakog mlijeka čini voda, dok se prava nutritivna priča krije u sastojcima unutar suhe tvari. Glavni ugljikohidrat prisutan u sirovom mlijeku je laktoza. Laktoza je disaharid koji se sastoji od jedne molekule glukoze i jedne molekule galaktoze. Iako je šećer, nema sladak okus kao saharoza. Laktoza je hrana za bakterije mliječnog vrenja koje se nalaze u mlijeku i prevode je fermentacijom u mliječnu kiselinu. Kod nas je još uvijek zadržana praksa pripremanja tzv. „kiselog mlijeka“, od sirovog nekuhanog mlijeka, gdje se ustvari koriste bakterije mliječnog vrenja prirodno prisutne u mlijeku. Mnoge odrasle osobe imaju intoleranciju na laktozu, jer vremenom organizam prestaje da stvara enzim za razlaganje (laktazu). Međutim, zanimljivo istraživanje je provela Weston A. Price Fondacija na oko 700 porodica, pri čemu je utvrđeno da osobe kojima je dijagnosticirana intolerancija na laktozu, nemaju simptome ukoliko piju sirovo mlijeko. Proteini sirovog mlijeka sadrže sve esencijalne aminokiseline. Međutim, treba naglasiti da je nešto manje sumpornih aminokiselina kao što su metionin i cistein. Najvažniji protein je svakako kazein, koji je jako bitan i kod proizvodnje sira. Pored kazeina u mlijeku se nalaze i proteini sirutke. Masti su nositelji energetske vrijednosti mlijeka. Kozje i kravlje mlijeko je bogato višestruko nezasićenim masnim kiselinama koje su neophodne za metabolizam čovjeka. Masne kiseline u mlijeku se nalaze u cis obliku, za koji smo već naučili da povoljno djeluju na zdravlje ljudi za razliku od trans masnih kiselina (vidi članak o maslac ili margarin). Masti u mlijeku obuhvataju dvije velike skupine: trigliceride i složene lipide (fosfolipidi). Masti su nositelji ukusa mlijeka ali i za rastvaranje vitamina A i D. Ipak, zbog visoke energetske vrijednosti i svog sastava, i kod unosa sirovog mlijeka ne treba pretjerivati te voditi računa o energetskom balansu. Takođe, masti su podložne promjenama prilikom čuvanja pa treba paziti na temperaturu skladištenja. Mlijeko sadrži natrij, kalcij, magnezij u količini oko 0,1g/L mlijeka. Od vitamina su prisutni već pomenuti A, D i E, čija količina se značajno smanjuje obiranjem, a sadržaj ovisi i od sezone, odnosno da li je životinja bila na pašnjaku ili je jela sijeno. Mogu se još naći vitamini B grupe i nešto malo vitamina C, koji se pasterizacijom i u kontaktu sa zrakom gotovo potpuno uništava. Mlijeko sadrži jako mnogo i različitih enzima. Identificirano ih je oko 60 (lipaze, fosfataze, peroksidaze, katalaze, reduktaze, preinaze itd). Po svom hemijskom sastavu enzimi su proteini a u organizmu su biokatalizatori. Drugim riječima ove molekule usporavaju ili ubrzavaju neku hemijsku reakciju u našim ćelijama. Pošto se radi o proteinskom sastavu, enzimi su jako osjetljivi na visoke temperature, posebno na one iznad 80°C. Tako se dugotrajnom pasterizacijom većina enzima inaktivira. Neki od njih se mogu ponovo aktivirati pri određenoj kiselosti, ali to je jako mali dio. Sterilizacijom se njihova struktura potpuno uništava. Enzimi mogu uticati i na kvalitet sirovog mlijeka, odnosno skratiti mu rok trajanja. Upravo ovo je jedan od razloga zašto se visokom temperaturom nastoji produžiti rok trajanja mlijeku. Drugi razlog je uništavanje mikroorganizama koji takođe mijenjaju osobine sirovog mlijeka tokom stojanja i pod uticajem temperature i zraka. Sirovo mlijeko nakon muženja je „aseptično“, što znači da sadrži samo prirodno prisutne mikroorganizme, koji ako su u normalnom broju nisu štetni za ljude. Međutim, ukoliko se radi o lošim uvjetima muženja, prisutnom mastitisu vimena životinja, nepravilnoj manipulaciji mlijekom, dugotrajnom transportu itd. mlijeko može sadržavati i druge mikroorganizme koji mogu biti štetni za ljude. Zato se sa sirovim mlijekom mora pažljivo rukovati i držati na temperaturi ispod 4°C. Upravo zbog svega ovoga, dugo je važilo pravilo da se mlijeko mora što prije termički obraditi. Danas su uvjeti na farmama drugačiji, uredniji. Međutim, kako živimo u vremenu kada je profit primaran, da bi koristili sirovo mlijeko trebali bi dobro poznavati odakle potiče, kako je tretirana životinja, da li su joj davani antibiotici, kako se obavlja muža, koliko je uredno posuđe u koje se muze mlijeko itd. Zbog toga je veoma teško nabaviti sirovo mlijeko. U Hrvatskoj su postavljeni mljekomati, u kojima se može kupiti sirovo mlijeko. Ostale države Balkana, još uvijek nemaju ovakav način prodaje sirovog mlijeka. Oni koji imaju mogućnost sigurne nabavke, svakako trebaju iskoristiti to bogatstvo. A šta je sa mlijekom u podavnicama? Prerađeno mlijeko se na tržištu nalazi u obliku pasterizovanog i sterilizovanog mlijeka. Pasterizacija je postupak pri kojem se mlijeko izlaže temperaturi od 50 do72°C u trajanju od jedne do 15 minuta čime se uništavaju patogeni oblici bakterija. Ovo mlijeko je podložno kvarenju pa se mora stalno čuvati u frižideru, kako pri transportu tako i prilikom prodaje. Rok trajanja mu je do sedam dana. Ovo mlijeko često na deklaraciji ima oznaku „svježe mlijeko“. Kod nas se prodaje u kesama i dakle, ne bi ga trebalo dodatno prokuhavati ako se čuvalo u hladnjaku. Druga vrsta mlijeka u prodaji je „trajno mlijeko“. Ovo mlijeko je podvrgnuto procesu UHT ili kratkotrajne sterilizacije. Ovi procesi se obavljaju na temperaturi od 140°C u trajanju od nekoliko sekundi. Na ovaj

Sirovo vs. prerađeno mlijeko Read More »

Scroll to Top