nutricionizam

bags, shopping bags, paper-4543999.jpg

Šta kupiti od hrane za izolaciju?

Ovih dana gledam kako se kupuju namirnice za izolaciju. Razumijem ljude. Na Balkanu svi imamo neka sjećanja na siromaštvo i ratove. Svi smo doživjeli glad i nestašicu a to ostavlja tragove. Zato ne osuđujem, nego pokušavam da razumijem. Ipak, ne znamo koliko će ovo trajati i ako budemo svu kupovinu sveli na bijelo brašno, ulje, šećer i rižu, bojim se da ćemo napraviti gore posljedice. Dakle, šta nam je to potrebno od hrane kako bi očuvali imunitet, održali kilažu, poboljšali probavu zbog nekretanja?

Svaki dan trebamo sve grupe namirnica. Nekako se naš mentalitet uvijek oslanja na pšenicu. Često zanemarujemo sve druge vrste žitarica čime prehrana postaje jednolična. Zato je poželjno kombinirati različite vrsta brašna poput kukuruznog, raževog, ječmenog i sl. Ukoliko želite žitarice bez glutena to su kukuruz, proso, riža, kinoa te pseudo žitarica heljda. Ako baš ništa od ovog ne volite, onda neka pšenično brašno bude barem integralno.

Slijedeća stavka na spisku trebaju biti proteini. Mogu biti biljnog i životinjskog porijekla. Većina ljudi uvijek proteine vezuje za životinjske izvore kao što su različite vrste mesa, riba, sir i jaja. Međutim, veliki izvor biljnih proteina su mahunarke. U mahunarke spadaju grahovi, grašak, mahune, leća, bob, rogač, kikiriki, badem itd. One se kombiniraju sa žitaricama da bi osigurali potrebne esencijalne aminokiseline. Mahunarke sadrže i vlakna koja pomažu probavu. Bogate su i cinkom te željezom. Cink je snažan antioksidans i neophodan za očuvanje imuniteta. Zato je pametno imati mahunarke u kuhinji jer se mogu spremati na različite načine a u slučaju nedostatka mesa, mogu ga zamijeniti. 

Mahunarke zbog sadržaja oligosaharida mogu pojačano stvarati plinove u debelom crijevu prilikom konzumiranja. Ovo se može izbjeći potapanjem u vodu prije kuhanja, predkuhanjem i mijenjanjem vode te dodavanjem začina kao što je timijan, kadulja, ruzmarin i kim. Začine pretpostavljam da svi imamo u kuhinji i da ih ne treba dodatno kupovati.

Proteinima su bogati još orašasti plodovi. Zato ne bi bilo loše kupiti orahe, bademe i lješnjake. Osim toga sve ove namirnice sadrže minerale i omega -3 masne kiseline.

U situaciji nekretanja jako bitnu ulogu imaju vlakna. Ona se povezuju sa smanjenjem kardiovaskularnih bolesti, pojavu dijabetesa tipa 2 i karcinoma debelog crijeva. Dnevna potreba za vlaknima za odrasle osobe je oko 25 g za žene i 38 g za muškarce. Najviše vlakana ima u zelenom lisnatom povrću (špinat, blitva, zelena salata i sl.) te kupusnjačama (brokula, kafiol, kupus, prokulice i sl.). Važno je reći da su određene vrste vlakana prebiotici koji predstavljaju hranu za probiotike u crijevima. Vlakna se nalaze i u integralnim žitaricama i orašastim plodovima. U voću ih ima najviše u bobičastom voću, jabukama, kruškama. U situaciji kad se ne krećemo vrlo je bitno imati dovoljno vlakana u prehrani. Za izolaciju je zato jako bitno imati dovoljno povrća (može i smrznuto). Sada je period kada već imamo dosta domaćeg povrća koje može stojati i koje se može kupiti za više dana. Samo jedna zdjelica izrendanog kupusa uz ručak čini razliku.

Kada su u pitanju masnoće, uprkos svemu što znamo o štetnosti rafiniranih ulja, ipak je upravo njih prvo nestalo na policama prodavnica. A uvijek je pametno uložiti novac u dobre masnoće, jer se ne troše u velikoj količini a benefiti su ogromni. Na prvom mjestu treba da bude maslinovo ulje te umjereno puter.

Jako je bitno očuvati zdravu crijevnu floru uzimajući probiotičke namirnice poput kefira, probiotičkog jogurta, kiselog kupusa.

Zbog nekretanja možemo zaboraviti uzimati vodu. Ako spadete u tu skupinu onda je najbolje imati aplikaciju na telefonu koja nas podsjeti da je vrijeme da se napijemo vode. Posljedica dehidratacije su suha koža, loša probava, pospanost, dekoncentracija.

Od konzervirane hrane dobro je imati džem, tunjevinu, masline, te proizvode od paradajza.

Boravak u kući, miris kiflica i toplog hljeba je ugodan. Ali treba biti sa mjerom kako ne bi posljedica bio veliki višak kilograma. Izbjegavati slatkiše sa puno šećera, kuhati zdravije varijante i paziti na količinu. Nikada nije toliko bila bitna količina hrane koju jedemo kao sada. Stres koji osjećamo zbog svega, pojačava želju za slatkim kako bi se bolje osjećali. Ipak, radije odaberite aktivnosti poput vježbanja, meditacije, pjevanja, plesanja, čitanja kako bi se bolje osjećali i spriječili nakupljanje viška kilograma.

Nadam se da sam bar malo pomogla u izboru namirnica koje bi trebali kupiti ovih dana bez trošenja previše novca na stvari koje nam ne služe. Više o imunitetu svakako pročitajte ovdje.

Photo by Hanson Lu on Unsplash

Scroll to Top