nutricionizam

book, asia, children-1822474.jpg

Kako poboljšati koncentraciju kod djece?

Koncetracija je usmjerenost prema određenim podražajima. Može se poboljšati raznim vježbama i metodama. Ona je važna jer o njoj ovisi koje će podatke svatko od nas primiti. Kako je važna kod odraslog čovjeka tako i kod djece jer im koncentracija može pomoći u upoznavanju svijeta. Koncentracija se može razviti od najranije dobi djeteta, a s vremenom se može poboljšati kontrola koncentracije. Roditelji mogu puno učiniti na samom početku i djetetu već od malena pružiti priliku da uspije zadržati pažnju ili koncentraciju na onome što je važno i što bi mu kasnije moglo pomoći. Važno je razlikovati kada je izazov s pažnjom poremećaj ili normalno dječije ponašanje. ADD ili ADHD vrlo je česta skraćenica u rječniku roditelja, učitelja i pedijatara. Skraćenica označava poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (Attention Deficit and Hyperactivity Disorder), a sam naziv objašnjava da se radi o medicinski definiranom stanju vezanom za poteškoće s koncentracijom i kontrolom ponašanja. Koncentracija, pažnja i poslušnost nisu u samoj prirodi ni jednog djeteta, već dolaze s odgojem i obrazovanjem. Upravo zbog toga, nije uvijek lako odrediti gdje počinje ADHD, a gdje se radi samo o zdravom, živahnom dječjem ponašanju koje zahtijeva malo više discipline. Iz tog razloga ne treba hrliti s dijagnozama, a pogotovo ne s liječenjem, već pažljivo promatrati ponašanje svog djeteta i uz savjete stručnjaka pronaći najbolji način za rješavanje problema s pažnjom i koncentracijom. Bilo da dijete ima ADHD ili ne, kod izraženih poteškoća s koncetracijom bitno je potražiti mišljenje pedijatra ili dječijeg psihologa. Najčešće metode koje se koriste, kao preporuke psihologa, su: Neke od vježbi, koje možete raditi s svojim predškolarcima a kako bi im pripremili koncetraciju za školske dane, su:

Kako poboljšati koncentraciju kod djece? Read More »

people, holding hands, sunset-2561053.jpg

Postavljanje zdravih granica u odnosima s drugima

Pomaganje drugima je poželjno i ispunjavajuće, međutim ukoliko to pomaganje izgubi granicu pretvara se u samoodmaganje. Ukoliko nekome poklanjamo svoje vrijeme, novac, energiju, a zanemarujući svoje vlastite potrebe, onda zapravo ne znamo postaviti zdravu granicu u odnosu prema drugima (partneru, šefu, prijatelju/ici i sl.). Dosta često, krzo svoj rad, susrećem i gubitak zdravih granica u odnosu roditelj-dijete, međutim to je ipak tema za sebe.  Kada s klijentima radim na postavljanju zdravih granica često im navodim primjer iz aviona „u slučaju pada aviona masku s kiseonikom prvo sebi stavljate na usnu šupljinu pa tek onda djetetu pored sebe“ ili „da bi spasili davljenika, morate biti dobri plivači“. Cilj postavljanja osobnih granica nije izolirati se od cijeloga svijeta i biti kula koju nitko ne može osvojiti niti dotaknuti. Cilj je da se s osobnim granicama osjećamo sigurno, zaštićeno i dobro, a bez osjećaja da nas drugi ljudi iskorištavaju, da manipuliraju s nama ili u krajnjim slučajevima da nas zlostavljaju na bilo koji način. Važno je da slušate vlastitu intuiciju kako bi znali da li je netko prešao vašu osobnu granicu. Taj “dobar osjećaj” je nepogrešiv. Ako osjećate nelagodu to su situacije i postupci gdje su vaše granice narušene.  Zdrave granice su one koje postavljamo kako bismo bili mentalno i emocionalno stabilna osoba. One nam mogu pomoći da otkrijemo i definiramo tko smo te da snažnije prigrlimo vlastiti identitet. To su fizičke, mentalne i emocionalne barijere koje nas štite u situacijama kada drugi ljudi na bilo koji način ulaze u naš prostor, a nama to ne odgovara.  Neki primjeri postavljanja osobnih granica: Postoji jako puno načina uspostave granica u odnosu kao i načina održavanja, međutim važno je znati da postavljanje granica počinje s početkom odnosa, a njihovo utvrđivanje ili redefiniranje nikada ne završava. Jednom kada postavite svoje granice, one će vam pomoći da otvorenije i s manje straha pristupate svom intimnom odnosu s partnerom, ali biti će vam lakše iste granice primijeniti u drugim odnosima. S druge strane, ne postavite li granice kako treba, moguće je da će vaš odnos u budućnosti patiti, u odnosu ćete gubiti sebe ili nametati sebe drugoj osobi, te iz samog odnosa nećete dobiti mnogo.

Postavljanje zdravih granica u odnosima s drugima Read More »

sunflower, girl, face-2699771.jpg

Hašimoto i perfekcionizam

Kada sam prošle sedmice rekla da sam primijetila vezu hašimotovog tireoditisa i perfekcionizma, dobila sam jako puno poruka da su se žene prepoznale. Naše doba donijelo je mnogo izazova a potreba za perfekcionizmom je jedna od njih. Teško je dati jednu definiciju jer perfekcionizam obuhvata mnogo aspekata. Prije svega spada u opsesivno kompulzivno ponašanje, tjeranje sebe na postizanje „idealne“ slike o sebi. Često vuče nesigurnosti poput uvjerenja da se mora biti potpuno kompetentan, obrazovan, talentovan te uspješan u svim pogledima a poebno onim koje osoba smatra bitnim. Ukoliko se to ne postigne, osoba sebe smatra nedovoljnom vrijednom. Perfekcionizam može biti usmjeren prema sebi, prema drugima ali i propisan od strane društva kao norma života koju treba postići. Kakve veze ovo ima sa zdravljem posebno hormona? Perfekcionizam zahtijeva stalni rad na nekom cilju ili ideji jer nikad nije dovoljno dobra. Obično se radi jako puno sati i organizam iscrpljuje na sve moguće načine: od nespavanja do loše prehrane i stalnog stresa. Sve ovo dovodi do pojave upale u našem tijelu koja na početku samo tinja. Kako vrijeme prolazi kortizol kojeg generira stres, iscrpljuje imuni sistem. Prvo se „ruše“ krvna barijera, plućna te crijevna. Narušavanje crijevne barijere odnosno crijevne mikroflore dovodi do propusnih crijeva. Tako u našu krv dospijevaju i čestice glutena te drugih materija koje mogu izazvati molekularnu mimikriju. Molekularna mimikrija je pojava da naše tijelo „zamijeni“ molekule poput glutena i kazeina sa ćelijama štiitne žlijezde čime dolazi do stvaranja antitijela praktično „protiv sebe“. Propusnost crijeva može nastati i zbog različitih infekcija i prisustva mikroorganizama te uzimanja lijekova,  ali ovdje govorimo o stresu. Šta možemo učiniti? Možemo prepoznati perfekcionizam i uz stručnu osobu pokušati riješiti problem. Psihoterapija će nas naučiti kako da se nosimo sa svojim uvjerenjima ali i stresom što je jako važno. Usvojiti tehnike opuštanja, relaksacije i kvalitetnog sna. Sa druge strane, pružiti svom tijelu najbolje iz hrane. Promijeniti pristup sebi i odvojiti vrijeme za nabavku hrane, pripremu, kao i vježbanje i boravak u prirodi. Dobra vijest je da možemo uraditi puno kada prihvatimo da imamo problem i da ga trebamo riješiti. Nismo sami, milioni ljudi danas imaju ove izazove a nadam se da vam ovaj profil barem pruža alate kako mijenjati svoju prehranu korak po korak.

Hašimoto i perfekcionizam Read More »

loaf, ham, tighter max-2796393.jpg

Jedi proteine u svakom obroku

Veliki broj ljudi ne jede dovoljno proteina ili one koje jedu nisu bioraspoloživi. U proteinima iz hrane se nalazi oko 20 aminokiselina i sve su potrebne za sintezu tjelesnih proteina. Možemo reći da proteini ne samo da grade naše mišiće i organe, nego i enzime, antitijela, hormone (glukagon i inzulin) te imaju brojne druge funkcije. Za razliku od ugljikohidrata ili masti, proteini nemaju skladišni oblik u tijelu već se u mišićima i tjelesnim tkivima konstantno pregrađuju, odnosno sinteza i razgradnja proteina se povećava i smanjuje kao odgovor na fiziološku potrebu.

Jedi proteine u svakom obroku Read More »

woman, mysterious, traveler-5718104.jpg

Anksioznost – bolest modernog doba

Na koji način uslovi života, upotreba tehnologija i medija, socijalne norme i ishrana utiču na sve veću prevalencu anskioznih poremećaja za sada nije u potpunosti razjašnjeno. Ipak možemo reći da sve veći socijalni pritisci i težnja ka perfekcionizmu, koji postoji u društvu, svakako utiču na povećanu anksioznost. Također, istraživanja su pokazala da prezaštićen način odgoja, u kojem roditelji pokušavaju da djecu zaštite od bilo kakvih neprijatnosti, dok u isto vrijeme zaboravljaju da je njihova osnovna uloga da ih osposobe da samostalno žive u svijetu koji ih okružuje.

Anksioznost – bolest modernog doba Read More »

Moja priča o cervikalnoj intraepitelnoj neoplaziji CIN1

Ljudi često imaju predrasude kako osobe koje se zdravo hrane ne mogu oboljeti od neke bolesti. Kad sam se nakon PAPA testa, sredinom 2019. godine, suočila sa dijagnozom cervikalna intraepitelna neoplazija CIN1, i sama sam bila jako iznenađena. Zato želim da podijelim svoju priču sa vama i pokažem kako se može reagovati na vrijeme.

Moja priča o cervikalnoj intraepitelnoj neoplaziji CIN1 Read More »

sardines, fish pictures, fish-1489626.jpg

Vitamin B12

Vitamin B12 je naziv za više spojeva topivih u vodi. Pripada tzv. B kompleksu. Važan je za metabolizam aminokiselina, proteina i masti te za zdrav nervni sistem. Skupini pripadaju metilkobalamin, adenozilkobalamin, hidroksokobalamin i cijanokobalamin. Samo ime navodi na to sadrži kobalt. Metilkobalamin i 5-deoksiadenozilkobalamin aktivni su oblici vitamina B12. Ukupna skladišna masa B12 je 2 do 5 mg u odraslih. Otprilike 80% toga pohranjeno je u jetri.

Vitamin B12 Read More »

girl, fitness, beach-2510880.jpg

Kako oporaviti tijelo nakon infekcije korona virusom?

Bilo koja infekcija i oboljenje isrcpljuju naš organizam i potrebno je vrijeme da se oporavi i iscijeli. Mnogo ljudi mi se javlja ovih dana sa pitanjem kako da se brže oporavi od posljedica zaraze sa COVID-19. Zato sam odlučila u ovom tekstu dati preporuke kako prehranom i životnim stilom pomoći organizmu da se brže oporavi. Fokusirat ću se na oporavak pluća, jetre i mentalnog zdravlja.

Kako oporaviti tijelo nakon infekcije korona virusom? Read More »

Preživjeti COVID 19 uz pravilnu prehranu

Više nego ikada, sad pričamo o prehrani i bavimo se imunitetom. Izgleda da je imunitet osobe ključan kako za prevenciju tako i za oporavak onih koji su se zarazili sa COVID-19. U ovom tekstu ću prvo pisati o prehrani tokom zaraženosti sa COVID 19 a onda o savjetima za oporavak organizma. Držat ću se savjeta za osobe koje se liječe kod kuće. Bolničko liječenje zahtijeva drugačiji pristup i neću se doticati u ovom tekstu.

Preživjeti COVID 19 uz pravilnu prehranu Read More »

Scroll to Top