Na poziv Turskog ureda za kulturu i turizam sam od 12.12. do 14.12.2022. godine bila na posebnom putovanju „Gastro tura po Istanbulu“. Naravno da me poziv oduševio jer radi se o Istanbulu i hrani. Za mene predivan spoj. Svako ko dođe u Istanbul mislim da se zaljubi na prvi pogled.
Istanbul gastro tura Read More »
Pomaganje drugima je poželjno i ispunjavajuće, međutim ukoliko to pomaganje izgubi granicu pretvara se u samoodmaganje. Ukoliko nekome poklanjamo svoje vrijeme, novac, energiju, a zanemarujući svoje vlastite potrebe, onda zapravo ne znamo postaviti zdravu granicu u odnosu prema drugima (partneru, šefu, prijatelju/ici i sl.). Dosta često, krzo svoj rad, susrećem i gubitak zdravih granica u odnosu roditelj-dijete, međutim to je ipak tema za sebe. Kada s klijentima radim na postavljanju zdravih granica često im navodim primjer iz aviona „u slučaju pada aviona masku s kiseonikom prvo sebi stavljate na usnu šupljinu pa tek onda djetetu pored sebe“ ili „da bi spasili davljenika, morate biti dobri plivači“. Cilj postavljanja osobnih granica nije izolirati se od cijeloga svijeta i biti kula koju nitko ne može osvojiti niti dotaknuti. Cilj je da se s osobnim granicama osjećamo sigurno, zaštićeno i dobro, a bez osjećaja da nas drugi ljudi iskorištavaju, da manipuliraju s nama ili u krajnjim slučajevima da nas zlostavljaju na bilo koji način. Važno je da slušate vlastitu intuiciju kako bi znali da li je netko prešao vašu osobnu granicu. Taj “dobar osjećaj” je nepogrešiv. Ako osjećate nelagodu to su situacije i postupci gdje su vaše granice narušene. Zdrave granice su one koje postavljamo kako bismo bili mentalno i emocionalno stabilna osoba. One nam mogu pomoći da otkrijemo i definiramo tko smo te da snažnije prigrlimo vlastiti identitet. To su fizičke, mentalne i emocionalne barijere koje nas štite u situacijama kada drugi ljudi na bilo koji način ulaze u naš prostor, a nama to ne odgovara. Neki primjeri postavljanja osobnih granica: Postoji jako puno načina uspostave granica u odnosu kao i načina održavanja, međutim važno je znati da postavljanje granica počinje s početkom odnosa, a njihovo utvrđivanje ili redefiniranje nikada ne završava. Jednom kada postavite svoje granice, one će vam pomoći da otvorenije i s manje straha pristupate svom intimnom odnosu s partnerom, ali biti će vam lakše iste granice primijeniti u drugim odnosima. S druge strane, ne postavite li granice kako treba, moguće je da će vaš odnos u budućnosti patiti, u odnosu ćete gubiti sebe ili nametati sebe drugoj osobi, te iz samog odnosa nećete dobiti mnogo.
Postavljanje zdravih granica u odnosima s drugima Read More »
Kada sam prošle sedmice rekla da sam primijetila vezu hašimotovog tireoditisa i perfekcionizma, dobila sam jako puno poruka da su se žene prepoznale. Naše doba donijelo je mnogo izazova a potreba za perfekcionizmom je jedna od njih. Teško je dati jednu definiciju jer perfekcionizam obuhvata mnogo aspekata. Prije svega spada u opsesivno kompulzivno ponašanje, tjeranje sebe na postizanje „idealne“ slike o sebi. Često vuče nesigurnosti poput uvjerenja da se mora biti potpuno kompetentan, obrazovan, talentovan te uspješan u svim pogledima a poebno onim koje osoba smatra bitnim. Ukoliko se to ne postigne, osoba sebe smatra nedovoljnom vrijednom. Perfekcionizam može biti usmjeren prema sebi, prema drugima ali i propisan od strane društva kao norma života koju treba postići. Kakve veze ovo ima sa zdravljem posebno hormona? Perfekcionizam zahtijeva stalni rad na nekom cilju ili ideji jer nikad nije dovoljno dobra. Obično se radi jako puno sati i organizam iscrpljuje na sve moguće načine: od nespavanja do loše prehrane i stalnog stresa. Sve ovo dovodi do pojave upale u našem tijelu koja na početku samo tinja. Kako vrijeme prolazi kortizol kojeg generira stres, iscrpljuje imuni sistem. Prvo se „ruše“ krvna barijera, plućna te crijevna. Narušavanje crijevne barijere odnosno crijevne mikroflore dovodi do propusnih crijeva. Tako u našu krv dospijevaju i čestice glutena te drugih materija koje mogu izazvati molekularnu mimikriju. Molekularna mimikrija je pojava da naše tijelo „zamijeni“ molekule poput glutena i kazeina sa ćelijama štiitne žlijezde čime dolazi do stvaranja antitijela praktično „protiv sebe“. Propusnost crijeva može nastati i zbog različitih infekcija i prisustva mikroorganizama te uzimanja lijekova, ali ovdje govorimo o stresu. Šta možemo učiniti? Možemo prepoznati perfekcionizam i uz stručnu osobu pokušati riješiti problem. Psihoterapija će nas naučiti kako da se nosimo sa svojim uvjerenjima ali i stresom što je jako važno. Usvojiti tehnike opuštanja, relaksacije i kvalitetnog sna. Sa druge strane, pružiti svom tijelu najbolje iz hrane. Promijeniti pristup sebi i odvojiti vrijeme za nabavku hrane, pripremu, kao i vježbanje i boravak u prirodi. Dobra vijest je da možemo uraditi puno kada prihvatimo da imamo problem i da ga trebamo riješiti. Nismo sami, milioni ljudi danas imaju ove izazove a nadam se da vam ovaj profil barem pruža alate kako mijenjati svoju prehranu korak po korak.
Hašimoto i perfekcionizam Read More »
Veliki broj ljudi ne jede dovoljno proteina ili one koje jedu nisu bioraspoloživi. U proteinima iz hrane se nalazi oko 20 aminokiselina i sve su potrebne za sintezu tjelesnih proteina. Možemo reći da proteini ne samo da grade naše mišiće i organe, nego i enzime, antitijela, hormone (glukagon i inzulin) te imaju brojne druge funkcije. Za razliku od ugljikohidrata ili masti, proteini nemaju skladišni oblik u tijelu već se u mišićima i tjelesnim tkivima konstantno pregrađuju, odnosno sinteza i razgradnja proteina se povećava i smanjuje kao odgovor na fiziološku potrebu.
Jedi proteine u svakom obroku Read More »
Na koji način uslovi života, upotreba tehnologija i medija, socijalne norme i ishrana utiču na sve veću prevalencu anskioznih poremećaja za sada nije u potpunosti razjašnjeno. Ipak možemo reći da sve veći socijalni pritisci i težnja ka perfekcionizmu, koji postoji u društvu, svakako utiču na povećanu anksioznost. Također, istraživanja su pokazala da prezaštićen način odgoja, u kojem roditelji pokušavaju da djecu zaštite od bilo kakvih neprijatnosti, dok u isto vrijeme zaboravljaju da je njihova osnovna uloga da ih osposobe da samostalno žive u svijetu koji ih okružuje.
Anksioznost – bolest modernog doba Read More »
Ljudi često imaju predrasude kako osobe koje se zdravo hrane ne mogu oboljeti od neke bolesti. Kad sam se nakon PAPA testa, sredinom 2019. godine, suočila sa dijagnozom cervikalna intraepitelna neoplazija CIN1, i sama sam bila jako iznenađena. Zato želim da podijelim svoju priču sa vama i pokažem kako se može reagovati na vrijeme.
Moja priča o cervikalnoj intraepitelnoj neoplaziji CIN1 Read More »
Vitamin B12 je naziv za više spojeva topivih u vodi. Pripada tzv. B kompleksu. Važan je za metabolizam aminokiselina, proteina i masti te za zdrav nervni sistem. Skupini pripadaju metilkobalamin, adenozilkobalamin, hidroksokobalamin i cijanokobalamin. Samo ime navodi na to sadrži kobalt. Metilkobalamin i 5-deoksiadenozilkobalamin aktivni su oblici vitamina B12. Ukupna skladišna masa B12 je 2 do 5 mg u odraslih. Otprilike 80% toga pohranjeno je u jetri.
Bilo koja infekcija i oboljenje isrcpljuju naš organizam i potrebno je vrijeme da se oporavi i iscijeli. Mnogo ljudi mi se javlja ovih dana sa pitanjem kako da se brže oporavi od posljedica zaraze sa COVID-19. Zato sam odlučila u ovom tekstu dati preporuke kako prehranom i životnim stilom pomoći organizmu da se brže oporavi. Fokusirat ću se na oporavak pluća, jetre i mentalnog zdravlja.
Kako oporaviti tijelo nakon infekcije korona virusom? Read More »
Više nego ikada, sad pričamo o prehrani i bavimo se imunitetom. Izgleda da je imunitet osobe ključan kako za prevenciju tako i za oporavak onih koji su se zarazili sa COVID-19. U ovom tekstu ću prvo pisati o prehrani tokom zaraženosti sa COVID 19 a onda o savjetima za oporavak organizma. Držat ću se savjeta za osobe koje se liječe kod kuće. Bolničko liječenje zahtijeva drugačiji pristup i neću se doticati u ovom tekstu.
Preživjeti COVID 19 uz pravilnu prehranu Read More »
Uvijek sam imala sreću da mi predaju sjajni ljudi iako sam se školovala u BiH. Valjda zato što sam i sama oduvijek voljela znanje i učenje, pa su u moj život dolazili uvijek odlični predavači iz BiH i zemalja iz okruženja. Jedan od njih je prof. Midhat Jašić, koji je bio moj mentor za izradu doktorata. Inače sam bila njegova asistenica mnogo godina i puno stvari me naučio. Kad su mi se čitatelji javili sa molbom da napišem nešto na temu ramazanske prehrane, sjetila sam se teksta prof. Jašića na ovu temu koji mi se jako svidio prethodnih godina i zamolila sam da prenesem na svoj blog. Mislim da na ovaj tekst nemam ništa dodati, jer je jako detaljan i praktično primjenjiv.
Ramazanski post i prehrana Read More »