nutricionizam

loaf, ham, tighter max-2796393.jpg

Jedi proteine u svakom obroku

Veliki broj ljudi ne jede dovoljno proteina ili one koje jedu nisu bioraspoloživi. U proteinima iz hrane se nalazi oko 20 aminokiselina i sve su potrebne za sintezu tjelesnih proteina. Možemo reći da proteini ne samo da grade naše mišiće i organe, nego i enzime, antitijela, hormone (glukagon i inzulin) te imaju brojne druge funkcije. Za razliku od ugljikohidrata ili masti, proteini nemaju skladišni oblik u tijelu već se u mišićima i tjelesnim tkivima konstantno pregrađuju, odnosno sinteza i razgradnja proteina se povećava i smanjuje kao odgovor na fiziološku potrebu.

Zato preporučujem da jedete proteine u svakom obroku.

To ne znači da trebate jesti enormne količine proteina. Preporuka je 0,9 do 1,2 g po kg tjelesne težine.

Npr. osoba teška 60 kg treba približno 60 g čistog proteina na dan. Ovo su minimalne količine proteina koji treba da zadovolje osnovne potrebe zdravog pojedinca. Ipak, kod vježbanja, oporavka organizma od bolesti, opekotina i sl. naše tijelo treba više proteina.

Proteini u namirnicama su biljnog i životinjskog porijekla. Dobro je unositi i jedne i druge tako da odnos bude 50:50. Proteini se duže vare i daju osjećaj sitosti. Biljni proteini su okruženi vlaknima te povoljno utiču i na glikemijski indeks i inzulinski odgovor našeg organizma. Životinjske proteine je uvijek dobro kombinirati sa salatom.

Dobri izvori proteina životinjskog porijekla su: meso, jaja, riba, sir, iznutrice.

Dobri izvori biljnih proteina su:  mahunarke, soja, sjemenke, neke žitarice itd.

Kako prirodno povećati unos proteina?

U svakom obroku prvo odredite šta vam je protein. Na tu bazu dodajemo povrće, dobre masnoće i složene ugljikohidrate. Probajte kombinacije i slušajte svoje tijelo kako reaguje.

Zašto nije dobro proteine mijenjati ugljikohidratima i mastima?

Jedini način da naše tijelo dobije aminokiseline je unos putem proteinske hrane. Kad god nedostaje proteina u prehrani, osoba će jesti više ugljikohidrata jer je teško postići sitost kroz duže vrijeme. Čak i kada „zavarate“ tijelo vlaknima, tijelo će trošiti masti kao energiju ali neće imati dovoljno proteina za sintezu enzima, antitijela, hormona itd. Posljedica svega može biti dugoročna i manifestira se od slabe kose, umora do razvoja različitih drugih stanja.

Zato jedite proteine u svakom obroku, biljne ili životinjske

Scroll to Top