nutricionizam

loaf, butter, butter bread-3116378.jpg

Maslac ili margarin?

Tražeći temu za ovu sedmicu, poslušala sam prijedlog prijatelja da napišem nešto o maslacu i margarinu. Naivno sam vjerovala kako će to biti jednostavno sve dok nisam krenula da istražujem nova saznanja. Već sad znam da će ovo biti nekoliko tekstova na ovu temu sa praktičnim primjerima. Nije ni čudo da su potrošači jako zbunjeni. Informacija je mnogo i često su veoma oprečne. Jedan dan masti su „krive“ za sve, drugi dan margarin je otrov itd.

Maslac ili margarin? Read More »

coconut, coconuts, exotic-1125.jpg

Kokosovo ulje

Već duže vrijeme kokosovo ulje je veoma zanimljiva i tražena namirnica i na našim prostorima. Iako uvijek kažem da treba jesti ono što raste kod nas i oko nas, ipak kokosovo ulje je iznimka. Razlog tome je njegov sastav i djelovanje na organizam čovjeka. Kokosovo ulje dobija se cijeđenjem mesnatog dijela ploda kokosa. Prilikom kupovine potrebno je obratiti pažnju na to da se uzima hladno presovano ili ekstra djevičansko kokosovo ulje koje samim tim nije prerađeno. Preradom se nešto gubi na sastavu, ali i dalje se može reći da postoji pozitivno djelovanje na zdravlje. Na temperaturi od oko 24°C ulje je u tečnom stanju, dok je na nižim temperaturama (npr. u frižideru) u čvrstom stanju. U sastavu kokosovog ulja 92% čine zasićene masne kiseline, tj. masne kiseline bez dvostrukih ili trostukih veza. Ostatak čine mononezasićene (oko 6%) i polinezasićene (oko 2%) masne kiseline. Iako se dugo smatralo da su zasićene masne kiseline štetne, danas se zna da je veoma bitno o kojoj vrsti zasićenih masnih kiselina se radi. Srednjelančane kiseline imaju poseban metabolizam. Direktno se apsorbuju u crijevima i odlaze u jetru gdje se razlažu i daju energiju. One se ne talože u vidu masnih naslaga. U kokosovom ulju se nalaze tri glavne srednjelančane masne kiseline: laurinska, kaprinska i kaprilska. One čine oko 60% sastava kokosovog ulja. Laurinska kiselina se u organizmu razlaže na monolaurin koji djeluje kao protiv virusa, bakterija i gljivica. Ova masna kiselina se nalazi i u majčinom mlijeku, koje na taj način štiti novorođenče od mikroorganizama. Kaprilska kiselina se u tijelu pretvara u monokaprin koji snažno djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica. Posebno se ističe protiv djelovanja Candide albicans, te potiče rast dobrih bakterija. Sve ovo doprinosi jačanju imuniteta organizma. Lagana probavljivosti srednje lančanih masnih kiselina omogućava primjenu kokosovog ulja i kod starijih osoba te onih koji imaju problema sa probavnim sistemom. Ove masne kiseline pomažu i jačanju kardio vaskularnog sistema, jer ne oštećuju krvne žile i ne talože se na zidovima vena i arterija. Tome u prilog govori i odnos HDL i LDL u kokosovom ulju. Kokosovo ulje ima mnogo više HDL od LDL, što pomaže regulaciji nivoa ovih materija u krvi. Zbog specifičnog metaboliziranja, pri čemu se koristi energija, kokosovo ulje može pomoći i prilikom mršavljenja. Naravno, pokušati zamijeniti uobičajenu masnoću sa kokosovim uljem. U sastavu kokosovog ulja nalaze se još polifenoli i vitamini koji takođe imaju pozitivan učinak na zdravlje ljudi. Kokosovo ulje se može primijeniti iznutra kao hrana i izvana, kroz njegu kože i kose. Dobro podnosi visoke temperature, pa se preporučuje za kuhanje hrane. Ipak, ima jak miris i okus, tako da se teško navići. U svijetu postoji i kokosovo ulje kojem je uklonjen miris. Zato je najbolje kokosovo ulje uvrstiti u svoju prehranu direktnim uzimanjem svaki dan. Terapijskom dozom koja ispoljava pozitivno djelovanje smatra se 2 do 3 kašike hladno presovanog kokosovog ulja. Ukoliko ga je teško popiti, može se dodati u salate ili sokove od voća. Može se koristiti za njegu kože izvana, mazanjem ili masiranjem. Posebno se preporučuje kod ekcema i psorijaze. Njega kose se postiže pakunzima ili pak masiranjem tjemena. U kojem god obliku se odlučimo za ovu super namirnicu, nećemo pogriješiti. Na nama je da prilagodimo sebi šta nam najviše odgovara i budemo dosljedni u primjeni.

Kokosovo ulje Read More »

cheese, whey, manufacturing-3569958.jpg

Nutritivna svojstva sirutke

Antioksidativno dejstvo sirutke bazirano je na visokom sadržaju i bioiskoristivosti aminokiseline cistein koja pomaže u sintezi glutationa (GSH), moćnog unutarstaničnog antioksidansa. GSH se sastoji od glicina, glutamata i cisteina. Cistein sadrži tiol grupu, koja služi kao aktivni agens u sprečavanju oksidacije i oštećenja tkiva. Kao antioksidans, glutation je najefikasniji u reduciranom obliku. Riboflavin, niacinamid i glutation reduktaze su bitni kofaktori u sintezi reduciranog oblika glutationa. Glutation u formi antioksidacijske komponente sirutke istražuje se kao sredstvo za usporavanje procesa starenja. S druge strane, tu je i glutation peroksidaza (GSHPx) koja se sintetizira uz pomoć selena i cisteina. Snažan je detoksikant u formi endogenog antioksidacijskog enzima, sa sposobnostima da pretvori lipidne perokside u manje štetne hidroksi kiseline.

Nutritivna svojstva sirutke Read More »

room, bed, indoor-2587252.jpg

Hrana i raspoloženje

Hrana koju jedemo vrlo često ima veliki učinak na naše raspoloženje. Kada smo gladni, obično smo i nervozni. Sa druge strane prejedanje ne samo da se loše odražava na figuru nego i na psihičko stanje, osjećaj krivnje pa čak i tuge. Ipak, za mnoge sastojke iz hrane se zna da mogu poboljšati ili pogoršati raspoloženje. Šećeri djeluju raličito na mozak. Jednostavni šećeri koji se nalaze u slatkišima veoma brzo ulaze u krvotok te izazivaju jako lučenje inzulina, kako bi šećer dospio u ćelije. Posljedica toga je naglo sniženje šećera u krvi pri čemu dolazi od stanja tzv. hipoglikemije pri čemu se osoba osjeća razdražljivo, nervozno, pospano a koncentracija slabi. Sa druge strane složeni ugljikohidrati imaju nizak glikemijski indeks, sporije ulaze u krvotok i ne izazivaju naglo lučenje inzulina. Glukoza iz krvi polako prelazi u ćelije a osjećaj sitosti traje mnogo duže. Zato postoji opšta preporuka da je najbolja hrana za mozak voće, cjelovite žitarice, povrće i leguminoze te mliječni proizvodi. Pri tome treba znati da je bolje svakako pojesti cijelo voće nego voćni sok. Ipak, svježi voćni sok je u svakom slučaju bolji izbor nego industrijski u koji se vrlo često dodaje šećer. Ono što je mnogima poznato je svakako i stimulativno djelovanje kofeina iz kafe i čaja. Pri tome je jako bitno znati da se ovaj pozitivan učinak može ostvariti samo ukoliko se ne pretjeruje sa dozom. U suprotnom dolazi do štetnog djelovanja, razdražljivosti i nervoze. Vitamini B kopleksa imaju pozitivan uticaj na zdravlje nervnog sistema. Prije svega to je folna kiselina koje ima jako mnogo u zelenom lisnatom povrću. Nedostatak folne kiseline izaziva pad serotonina (tzv. hormon sreće) pa samim tim može doći do pada raspoloženja. Umjereno jedenje ljutih paprika takođe poboljšava raspoloženje. Naime, one sadrže kapsaicin koji potiče lučenje endorfina koji uzrokuje ugodnu omamljenost. Naravno ne treba zaboraviti niti čokoladu. Zbog sadržaja teobromina, feniletilamina, triptofana i kofeina potiče lučenje ednorfina i stvaranja osjećaja ugode. Slična situacija je i prilikom jedenja banana i piletine. Svakako je potrebno paziti i na dovoljan unos željeza. Anemije vrlo često izazivaju slabiju oksigenaciju ćelije pa samim tim i mozga pa se anemične osobe osjećaju umorno i pospano. Za zdravlje moždanih ćelija jako su bitne omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribama sjevernog mora i sardinama. Razne sjemenke, bademi i tofu, sadrže veće količine tirozina koji je neophodan u sintezi dopamina i drugih neutrotransmitera povezanim sa dobrim raspoloženjem.  Alkohol takođe usporava rad moždanih ćelija i doprinosi nastanku depresivnosti. Dakle, pored dovoljno sna, opuštanja i smijeha, za dobro raspoloženje korisno je jesti sve ove namirnice koje sam nabrojala ali i izbjegavati slatkiše, „brzu hranu“, industrijske sokove, te piti dovoljno vode.

Hrana i raspoloženje Read More »

ai generated, food, breakfast-7987325.jpg

Kuhanje povrća

Ono što je osim sastava hrane jako bitno, svakako je i način pripreme i čuvanje namirnica. Prilikom kupovanja voća i povrća potrebno je da ono bude svježe i neoštećeno. Ova vrsta hrane ne smije dugo stojati jer gubi na nutritivnom sastavu, posebno vitamine i minerale. Treba obratiti pažnju da se ne kupuje rezano voće kao što je npr. lubenica ili dinja, jer je u kontaktu sa zrakom gubitak vitamina jako veliki. Prilikom čuvanja u kući, voće i povrće trebalo bi držati u frižideru u plastičnim kutijama ili plastičnim vrećicama u koje ne prodire zrak. Izuzetak su banane i krompir, koji ne treba da stoje u frižideru, nego na tamnom i suhom mjestu. Voće i povrće ne treba namakati, nego samo oprati pod mlazom vode u hladnoj vodi, neposredno prije jela. Ukoliko je voće i povrće organskog porijekla ili ako znate način uzgoja onda je dovoljno pranje ili lagano struganje kore. Međutim, ukoliko kupujemo ove namirnice a da im ne znate porijeklo, neophodno je guljenje zbog upotrebe pesticida prilikom uzgoja. U poslednje vrijeme veliki broj voća (jabuka, kruške i sl.) prska se voskom kako bi se spriječilo „disanje“ i usporio proces zrenja i propadanja. Zbog tog razloga kora nije ukusna. Najbolje je voće i povrće jesti svježe. Ukoliko se odlučimo na kuhanje onda neka bude što kraće. Povrće bi trebalo kuhati u što manje vode jer se tako smanjuje gubitak vitamina topivih u vodi (B kompleks, vitamin C) kao i minerali kalij i selen. Dobar način kuhanja povrća svakako je na pari. Dužina kuhanja na pari ovisi od vrste povrća. Za većinu povrća to je do 5 minuta, osim za kelj i kupus (10 minuta). Prženje se ne preporučuje za povrće, jer se tako izlaže jako visokoj temperaturi a samim tim gubici hranjivih sastojaka su jako veliki. Ukoliko se povrće dinsta, onda se treba koristiti što manje ulja. Dobar izvor je i kuhanje u wok-u jer se koristi jako malo ulja a povrće je brzo skuhano. Ponekad se prilikom kuhanja dodaje soda bikarbona, ali pri tome se uništavaju vitamini B kompleksa te vitamin C. Danas se jako često koristi i smrznuto povrće. Na ovaj način, brzim smrzavanjem, očuvani su vitamini i minerali. Ono na što treba obratiti pažnju je da se prilikom kupovanja kroz kesu osjete dijelovi povrća a ne kocka leda. Ukoliko je prisutno mnogo leda, povrće je više puta odmrznuto i smrznuto, pa su samim tim i gubici u nutritivnom sastavu veliki. Povrće i voće konzervirano u  različitim nadjevima treba čuvati u skladu sa uputom na pakovanju.

Kuhanje povrća Read More »

spices, herbs, garlic-5861184.jpg

Prirodni antibiotici

U vrijeme prehlade i gripe, vrlo često posegnemo za vještačkim antibioticima, iako se često radi o virusima na koje većina njih ne djeluje. Pri tome je svakako dobro znati da često uzimanje antibiotika dovodi do rezistencije (otpornosti) mikroorganizama, tako da nam vremenom treba sve jači i jači lijek. Sezonske gripe su izazvane virusima, koji su jako otporni. Međutim, postoje sastojci iz hrane koji mogu pomoći našem prirodnom imunitetu da se izbori sa ovim malim napasnicima.

Prirodni antibiotici Read More »

diet, vernier, sandwich-695723.jpg

Prehrana protiv celulita

Svako ljeto i topli dani, žene podsjete na mrskog gosta, celulit. Pojavljuje se bez obzira na tjelesnu težinu, tako da se može vidjeti i kod mršavih žena. Celulit se pojavljuje kao posljedica poremećaja metabolizma, usporene cirkulacije, ali se vezuje i za neuravnoteženu prehranu, bogatu masnoćama, šećerima i izrazito slanu hranu. Ono što treba naglasiti je da izgladnjivanje i dijete u ovom slučaju ne pomažu. Idealno rješenje je prelazak na zdravu i uravnoteženu prehranu. Pri tome se mora obezbijediti dobar odnos složenih ugkljikohidrata, voća i povrća, te izbjegavati životinjske masnoće u korist biljnih. Masna, pržena hrana, te slatko i jako posoljena hrana, zadržavaju tekućinu u tijelu , što doprinosi nagomilavanju celulita u tijelu. Umjesto pržene hrane, izaberite sirovo ili kuhano. Pri tome se ne smije preskakati obroke, jer i prevelika pauza između obroka pogoduje nastanku celulita. Neredovna probava je takođe jedan od načina nastanka celulita, tako da je potrebno unijeti dovoljno vlakana i sirovog voća i povrća. Hrana koja posebno pogoduje uklanjanju i ublažavanju celulita su prije svega egzotično voće koje se može naći i kod nas, kao što su ananas, mango, kivi i grejp. Ove vrste su bogate enzimima neophodnim za jačanje kolagena. Preporučuju se takođe i jabuke i kiseli kupus. Inače bi trebalo povećati unos vitamina C koji je odgovoran za jak i zdrav kolagen. Dobar izvor prirodnog vitamina C su razne vrste voća kao što je limun, narandža, ribizle itd. Od minerala treba napomenuti slicij koji se može naći u soji, ječmu, integralnom brašnu, smokvama i riži. Izlučivanje tekućine pomaže kalij koji se naravno nalazi u bananama i paradajzu. Ova tekućina se inače zadržava između ćelija u celulitnim područjima što se uočava kao oteklina. Vitamin A se nalazi u salati, mrkvi, brokulama, marelicama, dok se biotin opet može naći u žumancima, cjelovitim žitaricama, soji itd. Biotin se vezuje za ljepotu kože i njen dobar tonus i prokrvljenost. Osim prehrane, potrebno je promijeniti i neke druge nezdrave navike. Prije svega bitno je uzeti dovoljno vode i zaboraviti na gazirane napitke. Uz vodu može se uzeti dovoljna količina svježeg voćnog soka ili biljne čajeve. Potrebno je izbjegavati prevelike količine kafe i alkohola. U borbi protiv tvrdokornog celulita pomaže i sok od limuna kojeg je potrebno uzeti svaki dan. Od prirodnih „lijekova“ može se uzeti još 1 čajna kašika jabučnog octa svaki dan, prije jela. Od biljnih čajeva preporučuje se još i čaj od đumbira.  Uz sve ovo, neophodno je uvesti dovoljno kretanja, jer se upravo sjedenje vezuje za nastanak celulita. Posebno se preporučuju vježbe za jačanje pogođenog dijela ili pak vožnja bicikla, plivanje, penjanje uz stepenice i sl.

Prehrana protiv celulita Read More »

loneliness, nature, woman-2308923.jpg

Proljetni umor i prehrana

Ovih dana mnogo ljudi se osjeća umornim i nekako se kroz razgovor sama nametnu pitanja, kako pomoći sebi i šta uraditi. Prije svega potrebno je poznavati ovu pojavu, vezanu za promjenu godišnjih doba. Naš organizam nakon duge zime, pogađa slabljenje imuniteta što uzrokuje cijeli niz simptoma kao što je razdražljivost, tjeskoba, iscrpljenost i osjećaj umora. Nije rijetka ni pojava alergija, upale desni, smanjenje apetita i sniženje krvnog pritiska. Sve ovo nije bolest, nego normalan fiziološki proces koji se javlja kod velikog broja ljudi. Isto tako, ova pojava više pogađa žene nego muškarce, te osobe koje su inače preosjetljive na vremenske promjene. Tokom zime nedostaje nam i sunca, a kretanje je svedeno na minimum. Pri kraju zime, naš organizam je potrošio zalihe zaštitnih materija. Najčešće je proljetni umor povezan sa nedostatkom vitamina C. Zalihe ovog vitamina se troše tokom zime, zbog jednolične prehrane. Kao posljedica nedostatka vitamina C smanjuje se iskoristivost kiseonika u tkivima i slabi imunološki sistem organizma. Zato je u ovom periodu neophodno povećati unos namirnica bogatim vitamin C. To su prije svega narandže, limun, kivi a trenutno su dostupni za kupovinu. Od otalih zaštitnih materija trebalo bi povećati unos vitamina B skupine. Tako vitamin B1 i B9 pomaže pamćenju i nervnom sistemu, dok vitamin B6 smanjuje umor i pomaže kod depresije. Izvoti vitamina B1 su jogurt, leća, hljeb cjelovitog zrna, vitamin B6 se nalazi u riži, krompiru, ribi a vitamin B9 u špinatu, avokadu, dinji, orašastim plodovima, mrkvi. U ovom periodu se preporučuje i uzimanje lješnjaka, badema i oraha. Vitamin E će poboljšati cirkulaciju i djelovati kao antiokisadans. Od minerala bilo bi dobro povećati unos magnezijuma. Ovaj mineral je jako bitan za pravilan rad srca, mišića i nervnog sistema. Osim toga neophodan je za normalan metabolizam i aktivaciju enzima. U biljkama magnezijum je vezan za hlorofil, tako da je svako voće i povrće sa zelenim listovima dobar izvor ovog minerala. Od ostalih namirnica to su orašasti plodovi, jogurt, pšenične klice, srdele i druga sitna plava riba. Posebno je potrebno povećati unos tekućine, prije svega vode. Dnevna količina je najmanje 1,5 L dnevno. Takođe, uvrstiti redovnu fizičku aktivnost te dovesti ritam spavanja u ravnotežu. Izbjegavati hranu sa visokim glikemijskim indeksom i alkoholna pića tokom ručka, jer sve to izaziva poremećaje u ritmu sna i drijemanje. I na kraju, ipak nam ovaj proljetni umor donosi lijepo vrijeme, više sunca i najavu ljeta.

Proljetni umor i prehrana Read More »

pregnancy, baby belly, woman-5098881.jpg

Pravilna prehrana u toku trudnoće

Trudnoća predstavlja posebno stanje u životu svake žene. Pravilan izbor namirnica koje se konzumiraju tokom trudnoće izuzetno je bitan, jer se svaki dio tijela novorođenčeta (kosti, mišići, organi, krvne ćelije, tkiva itd.) formiraju upravo od nutrijenata koje majka jede. Da je pravilan rast i razvoj novorođenčeta uslovljen pravilnom i uravnoteženom prehranom majke potvrdila su mnoga istraživanja. Stručni časopis Pediatric Diabetes je objavio podatke prikupljene od 6000 djece u dobi od 5 godina. Istraživanje je provedeno u Goeteborgu i prvo je koje je pokazalo kako je dijabetes tipa I dvostruko češći kod djece čije su majke u trudnoći rijetko jele povrće. Trudnoća nije period za mršavljenje niti za primjenu restrikcijskih dijeta. S druge strane, preveliko dobivanje na težini majke može biti rizično za razvoj dijabetesa, hipertenzije i potrebom za porodom putem carskom reza. Takođe, raste i rizik za prijevremenim porođajem, mogućnošću razvoja srčanih  i nervnih poremećaja kod bebe, te makrosomije. Postoje opšte preporuke za povećanje tjelesne mase tokom trudnoće u odnosu na indeks mase tijela prije trudnoće. Žene niže od 157 cm bi se trebale pridržavati donje granice raspona. Tabela 1. Preporuke za povećanje tjelesne mase tokom trudnoće s obzirom na ITM prije trudnoće     Indeks tjelesne mase prije trudnoće Preporuka za porast tjelesne mase u toku trudnoće Preporuka za porast tjelesne mase u toku 1. tromjesečja Preporuka za porast tjelesne mase tokom 2. i 3. tromjesečja, sedmično <19,8 kg/m2 12,5 – 18 kg 3,3 0,49 19,8 – 26 kg/m2 11,5 – 16 kg 1,6 0,44 26 – 29 kg/m2 7-11,5 kg 0,9 0,3 >29 kg/m2 > 7 kg Određuje se individualno     Potrebe za energijom   Energetske potrebe se tokom trudnoće povećavaju za oko 15-20 %. Iz tog razloga nema potrebe da trudnica „jede za dvoje“, kako se to često kaže. Energetske potrebe povećavaju se tek u drugom i trećem tromjesečju trudnoće. Tako je u drugom tromjesečju potrebno unijeti 340 do 360 kcal/dan više, dok se u trećem preporučuje 340 do 360 kcal/dan više, nego što je bilo potrebno prije trudnoće i u prvom tromjesečju. Međutim, iako se energetske potrebe jako malo povećavaju, to ne vrijedi za unos pojedinih nutrijenata. Tako se npr. potrebe za određenim vitaminima i mineralima povećavaju i za 50%, te je neophodno posebnu pažnju posvetiti pravilnom odabiru namirnica.   Proteini   Potrebe za proteinima se povećavaju za 25 g na dan više nego što je to inače preporučeno. Tako je trudnicama potrebno ukupno 71 g proteina na dan. Preporučuju se proteini bijelog i krtog crvenog mesa, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, orašasti plodovi, grah itd.   Tablica 2. Prehrambeni izvori proteina     Namirnica Serviranje Masa proteina Piletina, bijelo meso Oko 85 g 18,5 g Riba, oslić Oko 85 g 14,5 g Svježi kravlji sir, obrano mlijeko 1 šolja 26 g Mlijeko, obrano 1 šolja (240 ml) 7,9 g Jaja 1 tvrdo kuhano 6,3 g   Ugljikohidrati   Preporuke za trudnice za unos ugljikohidrata su 175 g/dan. Većina energije koju organizam treba dobiva se upravo iz ugljikohidrata. Pri tome se preporučuju složeni ugljikohidrati koji se nalaze u žitaricama, što se postiže uvođenjem u ishranu integralnog hljeba, integralne tjestenine, smeđe riže, prosa itd. Integralne žitarice su dobar izvor vlakana koja sprečavaju opstipaciju – čestu pojavu u trudnoći. Izbjegavati rafinirane šećere u raznim slatkišima, keksu i napitcima. Kao dobar izvor ugljikohidrata preporučuje se i voće i povrće i to svježe. Voće i povrće je često konzervirano u raznim nadjevima koji mogu imati velike količine šećera ili soli, pa se zato ne preporučuje uzimanje ovih namirnica. Svježe voće i povrće treba uzimati tokom cijelog dana raspoređeno u 5-9 obroka.   Masti   Masti, u vidu omega – 3 i omega – 6 – masnih kiselina, su neophodne za rast i razvoj centralnog nervnog sistema djeteta. Preporuka je 13 g/dan. Pri tome je veoma bitno ograničiti unos masti životnjskog porijekla, a povećati unos maslinovog ulja, zbog udjela mononezasićenih masnih kiselina. Dobri izvori omega- 6 masnih kiselina su: sjemenke, orašasti plodovi, biljna ulja, meso, piletina i jaja, dok su izvori omega – 3 masnih kiselina: biljna ulja, riba, soja, orasi itd.   Potrebe za vitaminima i mineralima   Tokom trudnoće posebno se povećavaju potrebe za folnom kiselinom, vitaminima B12, C, A, D, E i K, te mineralima kalcijumom, fosforom, željezom, natrijumom, cinkom, magnezijuimom, jodom te fluorom. Preporučuje se uzimanje dodataka prehrani posebno namijenjenih trudnicama, ali i hrane koja je bogata ovim vitaminima i mineralima.   Folna kiselina ima esencijalnu ulogu u sintezi i diobi DNA  i dijelova RNA. Istraživanjima je dokazano da se suplementacijom folne kiseline postotak oštećenja nervnog sistema novorođenčeta smanjuje za 48 do 80%. Unos folne kiseline treba povećati posebno ženama koje su koristile kontracepcijske tablete, jer je poznato da one smanjuju nivo folne kiseline u organizmu. Preporučena doza folne kiseline za trudnice iznosi 400 µg dnevno.   Tablica 3. Prehrambeni izvori folata     Namirnica Serviranje Masa folne kiseline Leća 1 šalica kuhane 358 µg Grah 1 šalica kuhanog 193,6 µg Brokula 1 šalica kuhane 168 µg Špinat ½ šalice kuhanog 131 µg Zeleni kupus, zimski ½ šalice sirovog 126 µg Sok od naranče 1 šalica svježe cijeđenog 75 µg Kikiriki Oko 30 g prženog 33 µg Naranče 1 mali komad 30 µg   Vitamin C je neophodan za pravilno zacjeljivanje rana, apsorpciju željeza i razvoj vezivnog tkiva. Kako ovog vitamina u velikim količinama ima u svježem voću i povrću, dnevne potrebe se lako zadovolje. Za trudnice, preporučena dnevna doza vitamina C iznosi 70 mg. Prevelike doze vitamina C mogu uticati na fetalni metabolizam te se stoga ne preporučuju.   Vitamin D je bitna komponenta za dobru apsorpciju kalcija. Kako se kosti fetusa razvijaju tokom trudnoće, potreban je dobar unos vitamina D. Za trudnice, preporučen dnevni unos vitamina D iznosi 400 IU, a potrebe se mogu zadovoljiti prehranom i obogaćenim mliječnim proizvodima.. Također, vitamin D se stvara u koži ukoliko je izložena suncu.   Vitamin A je potreban za pravilan rast i razvoj fetusa. U prehrani prisutan je u dvije forme: kao retinol, i kao beta-karoten, provitamin vitamina A. Dnevna preporučena doza vitamina A za

Pravilna prehrana u toku trudnoće Read More »

ibs, probiotic, gut-5308379.jpg

Šta su to probiotici?

Još od davnina naši stari su konzumirali fermentirane mliječne proizvode, kada nisu ni znali za njihov pozitivan učinak na zdravlje ljudi. Šta je ustvari probiotik? Probiotik je riječ grčkog porijetla (pro bios, pro life), a označava žive mikrobne kulture koje imaju povoljan učinak na zdravlje čovjeka. Probiotici se bore protiv naseljavanja nepoželjnih mikroorganizama u probavnom traktu i sprječavaju njihovo štetno djelovanje. Ovi mikroorganizmi spadaju u grupu bakterija mliječne kiseline i uglavnom pripadaju porodici Lactobacillaceae, koja ima rodove Enterococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus. Sve ove nazive pišem kako bi se lakše snalazili na trgovačkim deklaracijama ovih proizvoda. Probiotici su jako rašireni u prirodi, čija je osnovna osobina proizvodnja mliječne kiseline, tako da su ključni u stabilnosti fermentiranih namirnica. Dokazano je njihovo pozitivno djelovanje na mnoga oboljenja (putnička dijareja, alergije, netolerancija laktoze, rak debelog crijeva, hiperkolesterolemija, osteoporza, avitaminoze itd.). Broj ovih bakterija u probavnom traktu varira a najveću vrijednost imaju u debelom crijevu (1010 – 1012 bakterija/g). Kod zdravih osoba ovaj broj je stabilan, mada postoje individualne varijacije. Najvažnije probiotičke vrste su: laktobacili i bifidobakterije. Laktobacili – Lactobacillus GG (LGG) je najpopularnija korisna bakterija današnjice. Otkrili su je 1985. američki mikrobiolozi Goldin i Gorbach i nazvali po svojim inicijalima. Zahvaljujući otpornosti na kiseline i djelovanje žuči, taj mikroorganizam, korišten s mliječnim fermentiranim proizvodom, prolazi kroz želudac i nastanjuje se u crijevima, gdje uravnotežuje mikrofloru, potiče probavu i optimalizira fiziološke procese. Pored svoje osnovne funkcije, LGG indirektno rješava još mnoge druge teškoće koje mogu nastati zbog loših životnih i prehrambenih navika. Istraživanja su potvrdila da LGG ima velik učinak i na sniženje razine karcinogena iz hrane. Uz to, uravnotežujući probavu, LGG smanjuje opasnost od pojave nekih alergija, jača imunološki sistem i sprječava djelovanje različitih toksina. U rodu Lactobacillus, uz LGG još su važni L. acidophilus (stvara vrlo jake antimikrobne spojeve poput acidolina, acidofilina, laktocidina), L. rhamnosus te L. bulgaricus. Bifidobakerije (B. bifidum, B. infantis) –  su vrlo dobri probiotički sojevi. Sintetiziraju i izlučuju u vodi topive vitamine. Najviše ih ima kod male djece, dok je njihova zastupljenost u osoba starije dobi bitno manja. Bifidobakterije posjeduju jaku sposobnost vezanja na epitelne stanice debelog crijeva i služe kao nosač za neke antigene, koje veže na ciljno mjesto, gdje učestvuju u imunološkoj reakciji. Bakterije mliječne kiseline se koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućavaju ne samo proces fermentacije već i konzerviranje hrane, snižavajući pH i onemogućavajući bakterijski rast. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih dodataka prehrani (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Preporučuje se njihovo uzimanje i zdravim ljudima, upravo zbog  pozitivnog djelovanja na imunološki sistem. Količina koja se preporučuje je 10 na devetu bakterija na gram, ali je pri tome važno napomenuti da je ovdje bitniji kvalitet od kvaniteta. Ne treba zaboraviti da se radi o živim organizmima koji su osjetljivi na način čuvanja i uzimanja.

Šta su to probiotici? Read More »

Scroll to Top