nutricionizam

apple, kiss, portrait-4579130.jpg

Njega kože počinje iznutra

Koža je naš najveći organ koji je ujedno pokazatelj i zdravstvenog ali i emocionalnog stanja. Koža nam prva daje signale kada nešto nije uredu u tijelu. Ako nam određena hrana ne odgovara, koža se buni i reaguje alergijom u vidu osipa, crvenila i iritacije. Umjesto da se tada ljutimo na svoju kožu, mogli bi joj biti zahvalni što nam daje do znanja da nešto trebamo mijenjati. Inače, i ako nemate neki od ovih simptoma, stanje naše kože se definiše kroz boju, tonus, hidriranost, količinu sebuma i aciditet (pH vrijednost). Šta naša koža voli da jedemo?

Njega kože počinje iznutra Read More »

Sirovo vs. prerađeno mlijeko

Česta tema mnogih članaka, je upravo rasprava koje mlijeko piti. Šta je „pravo“ mlijeko a šta je ono što nalazimo na policama naših trgovina. Kada pričamo o preporuci konzumiranja mlijeka, često zaboravimo da ljudi danas gotovo da i nemaju priliku kupiti namirnicu o kojoj govorimo, u svom pravom, prirodnom, izvornom obliku. U poslednje vrijeme, postoji veliki broj stručnjaka koji promoviraju upotrebu sirovog, neprerađenog mlijeka. Ovim tekstom želim iznijeti činjenice i pomoći da prije svega razumijemo šta piše na deklaraciji mlijeka koje kupujemo.  Šta je ustvari sirovo mlijekO? Sirovo mlijeko je proizvod mliječne žlijezde sisara koje nije podvrgnuto nikakvoj toplinskoj preradi kao što je pasterizacija ili sterilizacija. Ovo mlijeko nije ni homogenizirano niti mu je nešto dodato ili oduzeto. Sastav Čovjek    Krava     Ovca   Koza   Konj   Sob   Bivol  Voda 87,2 % 87,5 % 82,7 % 86,6 % 90,1 % 66,9 % 82,8 % Ugljikohidrati 7,0 % 4,8 % 6,3 % 3,9 % 5,9 % 2,8 % 5,5 % Mliječna mast 4,0 % < 4,2 % 5,3 % 3,7 % 1,5 % 16,9 % 7,4 % Bjelančevine 1,5 % 3,5 % 4,6 % 4,2 % 2,1 % 16,9 % 3,6 % Elementi u tragovima 0,3 % 0,7 % 0,9 % 0,8 % 0,4 % 1,2 %   Kao što se vidi u tabeli, sastav mlijeka različitih sisara je približno ujednačen. Najčešće koristimo u prehrani mlijeko krava. Najveći dio svakog mlijeka čini voda, dok se prava nutritivna priča krije u sastojcima unutar suhe tvari. Glavni ugljikohidrat prisutan u sirovom mlijeku je laktoza. Laktoza je disaharid koji se sastoji od jedne molekule glukoze i jedne molekule galaktoze. Iako je šećer, nema sladak okus kao saharoza. Laktoza je hrana za bakterije mliječnog vrenja koje se nalaze u mlijeku i prevode je fermentacijom u mliječnu kiselinu. Kod nas je još uvijek zadržana praksa pripremanja tzv. „kiselog mlijeka“, od sirovog nekuhanog mlijeka, gdje se ustvari koriste bakterije mliječnog vrenja prirodno prisutne u mlijeku. Mnoge odrasle osobe imaju intoleranciju na laktozu, jer vremenom organizam prestaje da stvara enzim za razlaganje (laktazu). Međutim, zanimljivo istraživanje je provela Weston A. Price Fondacija na oko 700 porodica, pri čemu je utvrđeno da osobe kojima je dijagnosticirana intolerancija na laktozu, nemaju simptome ukoliko piju sirovo mlijeko. Proteini sirovog mlijeka sadrže sve esencijalne aminokiseline. Međutim, treba naglasiti da je nešto manje sumpornih aminokiselina kao što su metionin i cistein. Najvažniji protein je svakako kazein, koji je jako bitan i kod proizvodnje sira. Pored kazeina u mlijeku se nalaze i proteini sirutke. Masti su nositelji energetske vrijednosti mlijeka. Kozje i kravlje mlijeko je bogato višestruko nezasićenim masnim kiselinama koje su neophodne za metabolizam čovjeka. Masne kiseline u mlijeku se nalaze u cis obliku, za koji smo već naučili da povoljno djeluju na zdravlje ljudi za razliku od trans masnih kiselina (vidi članak o maslac ili margarin). Masti u mlijeku obuhvataju dvije velike skupine: trigliceride i složene lipide (fosfolipidi). Masti su nositelji ukusa mlijeka ali i za rastvaranje vitamina A i D. Ipak, zbog visoke energetske vrijednosti i svog sastava, i kod unosa sirovog mlijeka ne treba pretjerivati te voditi računa o energetskom balansu. Takođe, masti su podložne promjenama prilikom čuvanja pa treba paziti na temperaturu skladištenja. Mlijeko sadrži natrij, kalcij, magnezij u količini oko 0,1g/L mlijeka. Od vitamina su prisutni već pomenuti A, D i E, čija količina se značajno smanjuje obiranjem, a sadržaj ovisi i od sezone, odnosno da li je životinja bila na pašnjaku ili je jela sijeno. Mogu se još naći vitamini B grupe i nešto malo vitamina C, koji se pasterizacijom i u kontaktu sa zrakom gotovo potpuno uništava. Mlijeko sadrži jako mnogo i različitih enzima. Identificirano ih je oko 60 (lipaze, fosfataze, peroksidaze, katalaze, reduktaze, preinaze itd). Po svom hemijskom sastavu enzimi su proteini a u organizmu su biokatalizatori. Drugim riječima ove molekule usporavaju ili ubrzavaju neku hemijsku reakciju u našim ćelijama. Pošto se radi o proteinskom sastavu, enzimi su jako osjetljivi na visoke temperature, posebno na one iznad 80°C. Tako se dugotrajnom pasterizacijom većina enzima inaktivira. Neki od njih se mogu ponovo aktivirati pri određenoj kiselosti, ali to je jako mali dio. Sterilizacijom se njihova struktura potpuno uništava. Enzimi mogu uticati i na kvalitet sirovog mlijeka, odnosno skratiti mu rok trajanja. Upravo ovo je jedan od razloga zašto se visokom temperaturom nastoji produžiti rok trajanja mlijeku. Drugi razlog je uništavanje mikroorganizama koji takođe mijenjaju osobine sirovog mlijeka tokom stojanja i pod uticajem temperature i zraka. Sirovo mlijeko nakon muženja je „aseptično“, što znači da sadrži samo prirodno prisutne mikroorganizme, koji ako su u normalnom broju nisu štetni za ljude. Međutim, ukoliko se radi o lošim uvjetima muženja, prisutnom mastitisu vimena životinja, nepravilnoj manipulaciji mlijekom, dugotrajnom transportu itd. mlijeko može sadržavati i druge mikroorganizme koji mogu biti štetni za ljude. Zato se sa sirovim mlijekom mora pažljivo rukovati i držati na temperaturi ispod 4°C. Upravo zbog svega ovoga, dugo je važilo pravilo da se mlijeko mora što prije termički obraditi. Danas su uvjeti na farmama drugačiji, uredniji. Međutim, kako živimo u vremenu kada je profit primaran, da bi koristili sirovo mlijeko trebali bi dobro poznavati odakle potiče, kako je tretirana životinja, da li su joj davani antibiotici, kako se obavlja muža, koliko je uredno posuđe u koje se muze mlijeko itd. Zbog toga je veoma teško nabaviti sirovo mlijeko. U Hrvatskoj su postavljeni mljekomati, u kojima se može kupiti sirovo mlijeko. Ostale države Balkana, još uvijek nemaju ovakav način prodaje sirovog mlijeka. Oni koji imaju mogućnost sigurne nabavke, svakako trebaju iskoristiti to bogatstvo. A šta je sa mlijekom u podavnicama? Prerađeno mlijeko se na tržištu nalazi u obliku pasterizovanog i sterilizovanog mlijeka. Pasterizacija je postupak pri kojem se mlijeko izlaže temperaturi od 50 do72°C u trajanju od jedne do 15 minuta čime se uništavaju patogeni oblici bakterija. Ovo mlijeko je podložno kvarenju pa se mora stalno čuvati u frižideru, kako pri transportu tako i prilikom prodaje. Rok trajanja mu je do sedam dana. Ovo mlijeko često na deklaraciji ima oznaku „svježe mlijeko“. Kod nas se prodaje u kesama i dakle, ne bi ga trebalo dodatno prokuhavati ako se čuvalo u hladnjaku. Druga vrsta mlijeka u prodaji je „trajno mlijeko“. Ovo mlijeko je podvrgnuto procesu UHT ili kratkotrajne sterilizacije. Ovi procesi se obavljaju na temperaturi od 140°C u trajanju od nekoliko sekundi. Na ovaj

Sirovo vs. prerađeno mlijeko Read More »

loaf, butter, butter bread-3116378.jpg

Maslac ili margarin?

Tražeći temu za ovu sedmicu, poslušala sam prijedlog prijatelja da napišem nešto o maslacu i margarinu. Naivno sam vjerovala kako će to biti jednostavno sve dok nisam krenula da istražujem nova saznanja. Već sad znam da će ovo biti nekoliko tekstova na ovu temu sa praktičnim primjerima. Nije ni čudo da su potrošači jako zbunjeni. Informacija je mnogo i često su veoma oprečne. Jedan dan masti su „krive“ za sve, drugi dan margarin je otrov itd.

Maslac ili margarin? Read More »

coconut, coconuts, exotic-1125.jpg

Kokosovo ulje

Već duže vrijeme kokosovo ulje je veoma zanimljiva i tražena namirnica i na našim prostorima. Iako uvijek kažem da treba jesti ono što raste kod nas i oko nas, ipak kokosovo ulje je iznimka. Razlog tome je njegov sastav i djelovanje na organizam čovjeka. Kokosovo ulje dobija se cijeđenjem mesnatog dijela ploda kokosa. Prilikom kupovine potrebno je obratiti pažnju na to da se uzima hladno presovano ili ekstra djevičansko kokosovo ulje koje samim tim nije prerađeno. Preradom se nešto gubi na sastavu, ali i dalje se može reći da postoji pozitivno djelovanje na zdravlje. Na temperaturi od oko 24°C ulje je u tečnom stanju, dok je na nižim temperaturama (npr. u frižideru) u čvrstom stanju. U sastavu kokosovog ulja 92% čine zasićene masne kiseline, tj. masne kiseline bez dvostrukih ili trostukih veza. Ostatak čine mononezasićene (oko 6%) i polinezasićene (oko 2%) masne kiseline. Iako se dugo smatralo da su zasićene masne kiseline štetne, danas se zna da je veoma bitno o kojoj vrsti zasićenih masnih kiselina se radi. Srednjelančane kiseline imaju poseban metabolizam. Direktno se apsorbuju u crijevima i odlaze u jetru gdje se razlažu i daju energiju. One se ne talože u vidu masnih naslaga. U kokosovom ulju se nalaze tri glavne srednjelančane masne kiseline: laurinska, kaprinska i kaprilska. One čine oko 60% sastava kokosovog ulja. Laurinska kiselina se u organizmu razlaže na monolaurin koji djeluje kao protiv virusa, bakterija i gljivica. Ova masna kiselina se nalazi i u majčinom mlijeku, koje na taj način štiti novorođenče od mikroorganizama. Kaprilska kiselina se u tijelu pretvara u monokaprin koji snažno djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica. Posebno se ističe protiv djelovanja Candide albicans, te potiče rast dobrih bakterija. Sve ovo doprinosi jačanju imuniteta organizma. Lagana probavljivosti srednje lančanih masnih kiselina omogućava primjenu kokosovog ulja i kod starijih osoba te onih koji imaju problema sa probavnim sistemom. Ove masne kiseline pomažu i jačanju kardio vaskularnog sistema, jer ne oštećuju krvne žile i ne talože se na zidovima vena i arterija. Tome u prilog govori i odnos HDL i LDL u kokosovom ulju. Kokosovo ulje ima mnogo više HDL od LDL, što pomaže regulaciji nivoa ovih materija u krvi. Zbog specifičnog metaboliziranja, pri čemu se koristi energija, kokosovo ulje može pomoći i prilikom mršavljenja. Naravno, pokušati zamijeniti uobičajenu masnoću sa kokosovim uljem. U sastavu kokosovog ulja nalaze se još polifenoli i vitamini koji takođe imaju pozitivan učinak na zdravlje ljudi. Kokosovo ulje se može primijeniti iznutra kao hrana i izvana, kroz njegu kože i kose. Dobro podnosi visoke temperature, pa se preporučuje za kuhanje hrane. Ipak, ima jak miris i okus, tako da se teško navići. U svijetu postoji i kokosovo ulje kojem je uklonjen miris. Zato je najbolje kokosovo ulje uvrstiti u svoju prehranu direktnim uzimanjem svaki dan. Terapijskom dozom koja ispoljava pozitivno djelovanje smatra se 2 do 3 kašike hladno presovanog kokosovog ulja. Ukoliko ga je teško popiti, može se dodati u salate ili sokove od voća. Može se koristiti za njegu kože izvana, mazanjem ili masiranjem. Posebno se preporučuje kod ekcema i psorijaze. Njega kose se postiže pakunzima ili pak masiranjem tjemena. U kojem god obliku se odlučimo za ovu super namirnicu, nećemo pogriješiti. Na nama je da prilagodimo sebi šta nam najviše odgovara i budemo dosljedni u primjeni.

Kokosovo ulje Read More »

cheese, whey, manufacturing-3569958.jpg

Nutritivna svojstva sirutke

Antioksidativno dejstvo sirutke bazirano je na visokom sadržaju i bioiskoristivosti aminokiseline cistein koja pomaže u sintezi glutationa (GSH), moćnog unutarstaničnog antioksidansa. GSH se sastoji od glicina, glutamata i cisteina. Cistein sadrži tiol grupu, koja služi kao aktivni agens u sprečavanju oksidacije i oštećenja tkiva. Kao antioksidans, glutation je najefikasniji u reduciranom obliku. Riboflavin, niacinamid i glutation reduktaze su bitni kofaktori u sintezi reduciranog oblika glutationa. Glutation u formi antioksidacijske komponente sirutke istražuje se kao sredstvo za usporavanje procesa starenja. S druge strane, tu je i glutation peroksidaza (GSHPx) koja se sintetizira uz pomoć selena i cisteina. Snažan je detoksikant u formi endogenog antioksidacijskog enzima, sa sposobnostima da pretvori lipidne perokside u manje štetne hidroksi kiseline.

Nutritivna svojstva sirutke Read More »

room, bed, indoor-2587252.jpg

Hrana i raspoloženje

Hrana koju jedemo vrlo često ima veliki učinak na naše raspoloženje. Kada smo gladni, obično smo i nervozni. Sa druge strane prejedanje ne samo da se loše odražava na figuru nego i na psihičko stanje, osjećaj krivnje pa čak i tuge. Ipak, za mnoge sastojke iz hrane se zna da mogu poboljšati ili pogoršati raspoloženje. Šećeri djeluju raličito na mozak. Jednostavni šećeri koji se nalaze u slatkišima veoma brzo ulaze u krvotok te izazivaju jako lučenje inzulina, kako bi šećer dospio u ćelije. Posljedica toga je naglo sniženje šećera u krvi pri čemu dolazi od stanja tzv. hipoglikemije pri čemu se osoba osjeća razdražljivo, nervozno, pospano a koncentracija slabi. Sa druge strane složeni ugljikohidrati imaju nizak glikemijski indeks, sporije ulaze u krvotok i ne izazivaju naglo lučenje inzulina. Glukoza iz krvi polako prelazi u ćelije a osjećaj sitosti traje mnogo duže. Zato postoji opšta preporuka da je najbolja hrana za mozak voće, cjelovite žitarice, povrće i leguminoze te mliječni proizvodi. Pri tome treba znati da je bolje svakako pojesti cijelo voće nego voćni sok. Ipak, svježi voćni sok je u svakom slučaju bolji izbor nego industrijski u koji se vrlo često dodaje šećer. Ono što je mnogima poznato je svakako i stimulativno djelovanje kofeina iz kafe i čaja. Pri tome je jako bitno znati da se ovaj pozitivan učinak može ostvariti samo ukoliko se ne pretjeruje sa dozom. U suprotnom dolazi do štetnog djelovanja, razdražljivosti i nervoze. Vitamini B kopleksa imaju pozitivan uticaj na zdravlje nervnog sistema. Prije svega to je folna kiselina koje ima jako mnogo u zelenom lisnatom povrću. Nedostatak folne kiseline izaziva pad serotonina (tzv. hormon sreće) pa samim tim može doći do pada raspoloženja. Umjereno jedenje ljutih paprika takođe poboljšava raspoloženje. Naime, one sadrže kapsaicin koji potiče lučenje endorfina koji uzrokuje ugodnu omamljenost. Naravno ne treba zaboraviti niti čokoladu. Zbog sadržaja teobromina, feniletilamina, triptofana i kofeina potiče lučenje ednorfina i stvaranja osjećaja ugode. Slična situacija je i prilikom jedenja banana i piletine. Svakako je potrebno paziti i na dovoljan unos željeza. Anemije vrlo često izazivaju slabiju oksigenaciju ćelije pa samim tim i mozga pa se anemične osobe osjećaju umorno i pospano. Za zdravlje moždanih ćelija jako su bitne omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribama sjevernog mora i sardinama. Razne sjemenke, bademi i tofu, sadrže veće količine tirozina koji je neophodan u sintezi dopamina i drugih neutrotransmitera povezanim sa dobrim raspoloženjem.  Alkohol takođe usporava rad moždanih ćelija i doprinosi nastanku depresivnosti. Dakle, pored dovoljno sna, opuštanja i smijeha, za dobro raspoloženje korisno je jesti sve ove namirnice koje sam nabrojala ali i izbjegavati slatkiše, „brzu hranu“, industrijske sokove, te piti dovoljno vode.

Hrana i raspoloženje Read More »

ai generated, food, breakfast-7987325.jpg

Kuhanje povrća

Ono što je osim sastava hrane jako bitno, svakako je i način pripreme i čuvanje namirnica. Prilikom kupovanja voća i povrća potrebno je da ono bude svježe i neoštećeno. Ova vrsta hrane ne smije dugo stojati jer gubi na nutritivnom sastavu, posebno vitamine i minerale. Treba obratiti pažnju da se ne kupuje rezano voće kao što je npr. lubenica ili dinja, jer je u kontaktu sa zrakom gubitak vitamina jako veliki. Prilikom čuvanja u kući, voće i povrće trebalo bi držati u frižideru u plastičnim kutijama ili plastičnim vrećicama u koje ne prodire zrak. Izuzetak su banane i krompir, koji ne treba da stoje u frižideru, nego na tamnom i suhom mjestu. Voće i povrće ne treba namakati, nego samo oprati pod mlazom vode u hladnoj vodi, neposredno prije jela. Ukoliko je voće i povrće organskog porijekla ili ako znate način uzgoja onda je dovoljno pranje ili lagano struganje kore. Međutim, ukoliko kupujemo ove namirnice a da im ne znate porijeklo, neophodno je guljenje zbog upotrebe pesticida prilikom uzgoja. U poslednje vrijeme veliki broj voća (jabuka, kruške i sl.) prska se voskom kako bi se spriječilo „disanje“ i usporio proces zrenja i propadanja. Zbog tog razloga kora nije ukusna. Najbolje je voće i povrće jesti svježe. Ukoliko se odlučimo na kuhanje onda neka bude što kraće. Povrće bi trebalo kuhati u što manje vode jer se tako smanjuje gubitak vitamina topivih u vodi (B kompleks, vitamin C) kao i minerali kalij i selen. Dobar način kuhanja povrća svakako je na pari. Dužina kuhanja na pari ovisi od vrste povrća. Za većinu povrća to je do 5 minuta, osim za kelj i kupus (10 minuta). Prženje se ne preporučuje za povrće, jer se tako izlaže jako visokoj temperaturi a samim tim gubici hranjivih sastojaka su jako veliki. Ukoliko se povrće dinsta, onda se treba koristiti što manje ulja. Dobar izvor je i kuhanje u wok-u jer se koristi jako malo ulja a povrće je brzo skuhano. Ponekad se prilikom kuhanja dodaje soda bikarbona, ali pri tome se uništavaju vitamini B kompleksa te vitamin C. Danas se jako često koristi i smrznuto povrće. Na ovaj način, brzim smrzavanjem, očuvani su vitamini i minerali. Ono na što treba obratiti pažnju je da se prilikom kupovanja kroz kesu osjete dijelovi povrća a ne kocka leda. Ukoliko je prisutno mnogo leda, povrće je više puta odmrznuto i smrznuto, pa su samim tim i gubici u nutritivnom sastavu veliki. Povrće i voće konzervirano u  različitim nadjevima treba čuvati u skladu sa uputom na pakovanju.

Kuhanje povrća Read More »

spices, herbs, garlic-5861184.jpg

Prirodni antibiotici

U vrijeme prehlade i gripe, vrlo često posegnemo za vještačkim antibioticima, iako se često radi o virusima na koje većina njih ne djeluje. Pri tome je svakako dobro znati da često uzimanje antibiotika dovodi do rezistencije (otpornosti) mikroorganizama, tako da nam vremenom treba sve jači i jači lijek. Sezonske gripe su izazvane virusima, koji su jako otporni. Međutim, postoje sastojci iz hrane koji mogu pomoći našem prirodnom imunitetu da se izbori sa ovim malim napasnicima.

Prirodni antibiotici Read More »

diet, vernier, sandwich-695723.jpg

Prehrana protiv celulita

Svako ljeto i topli dani, žene podsjete na mrskog gosta, celulit. Pojavljuje se bez obzira na tjelesnu težinu, tako da se može vidjeti i kod mršavih žena. Celulit se pojavljuje kao posljedica poremećaja metabolizma, usporene cirkulacije, ali se vezuje i za neuravnoteženu prehranu, bogatu masnoćama, šećerima i izrazito slanu hranu. Ono što treba naglasiti je da izgladnjivanje i dijete u ovom slučaju ne pomažu. Idealno rješenje je prelazak na zdravu i uravnoteženu prehranu. Pri tome se mora obezbijediti dobar odnos složenih ugkljikohidrata, voća i povrća, te izbjegavati životinjske masnoće u korist biljnih. Masna, pržena hrana, te slatko i jako posoljena hrana, zadržavaju tekućinu u tijelu , što doprinosi nagomilavanju celulita u tijelu. Umjesto pržene hrane, izaberite sirovo ili kuhano. Pri tome se ne smije preskakati obroke, jer i prevelika pauza između obroka pogoduje nastanku celulita. Neredovna probava je takođe jedan od načina nastanka celulita, tako da je potrebno unijeti dovoljno vlakana i sirovog voća i povrća. Hrana koja posebno pogoduje uklanjanju i ublažavanju celulita su prije svega egzotično voće koje se može naći i kod nas, kao što su ananas, mango, kivi i grejp. Ove vrste su bogate enzimima neophodnim za jačanje kolagena. Preporučuju se takođe i jabuke i kiseli kupus. Inače bi trebalo povećati unos vitamina C koji je odgovoran za jak i zdrav kolagen. Dobar izvor prirodnog vitamina C su razne vrste voća kao što je limun, narandža, ribizle itd. Od minerala treba napomenuti slicij koji se može naći u soji, ječmu, integralnom brašnu, smokvama i riži. Izlučivanje tekućine pomaže kalij koji se naravno nalazi u bananama i paradajzu. Ova tekućina se inače zadržava između ćelija u celulitnim područjima što se uočava kao oteklina. Vitamin A se nalazi u salati, mrkvi, brokulama, marelicama, dok se biotin opet može naći u žumancima, cjelovitim žitaricama, soji itd. Biotin se vezuje za ljepotu kože i njen dobar tonus i prokrvljenost. Osim prehrane, potrebno je promijeniti i neke druge nezdrave navike. Prije svega bitno je uzeti dovoljno vode i zaboraviti na gazirane napitke. Uz vodu može se uzeti dovoljna količina svježeg voćnog soka ili biljne čajeve. Potrebno je izbjegavati prevelike količine kafe i alkohola. U borbi protiv tvrdokornog celulita pomaže i sok od limuna kojeg je potrebno uzeti svaki dan. Od prirodnih „lijekova“ može se uzeti još 1 čajna kašika jabučnog octa svaki dan, prije jela. Od biljnih čajeva preporučuje se još i čaj od đumbira.  Uz sve ovo, neophodno je uvesti dovoljno kretanja, jer se upravo sjedenje vezuje za nastanak celulita. Posebno se preporučuju vježbe za jačanje pogođenog dijela ili pak vožnja bicikla, plivanje, penjanje uz stepenice i sl.

Prehrana protiv celulita Read More »

Scroll to Top