nutricionizam

ibs, probiotic, gut-5308379.jpg

Šta su to probiotici?

Još od davnina naši stari su konzumirali fermentirane mliječne proizvode, kada nisu ni znali za njihov pozitivan učinak na zdravlje ljudi. Šta je ustvari probiotik? Probiotik je riječ grčkog porijetla (pro bios, pro life), a označava žive mikrobne kulture koje imaju povoljan učinak na zdravlje čovjeka. Probiotici se bore protiv naseljavanja nepoželjnih mikroorganizama u probavnom traktu i sprječavaju njihovo štetno djelovanje. Ovi mikroorganizmi spadaju u grupu bakterija mliječne kiseline i uglavnom pripadaju porodici Lactobacillaceae, koja ima rodove Enterococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus. Sve ove nazive pišem kako bi se lakše snalazili na trgovačkim deklaracijama ovih proizvoda. Probiotici su jako rašireni u prirodi, čija je osnovna osobina proizvodnja mliječne kiseline, tako da su ključni u stabilnosti fermentiranih namirnica. Dokazano je njihovo pozitivno djelovanje na mnoga oboljenja (putnička dijareja, alergije, netolerancija laktoze, rak debelog crijeva, hiperkolesterolemija, osteoporza, avitaminoze itd.). Broj ovih bakterija u probavnom traktu varira a najveću vrijednost imaju u debelom crijevu (1010 – 1012 bakterija/g). Kod zdravih osoba ovaj broj je stabilan, mada postoje individualne varijacije. Najvažnije probiotičke vrste su: laktobacili i bifidobakterije. Laktobacili – Lactobacillus GG (LGG) je najpopularnija korisna bakterija današnjice. Otkrili su je 1985. američki mikrobiolozi Goldin i Gorbach i nazvali po svojim inicijalima. Zahvaljujući otpornosti na kiseline i djelovanje žuči, taj mikroorganizam, korišten s mliječnim fermentiranim proizvodom, prolazi kroz želudac i nastanjuje se u crijevima, gdje uravnotežuje mikrofloru, potiče probavu i optimalizira fiziološke procese. Pored svoje osnovne funkcije, LGG indirektno rješava još mnoge druge teškoće koje mogu nastati zbog loših životnih i prehrambenih navika. Istraživanja su potvrdila da LGG ima velik učinak i na sniženje razine karcinogena iz hrane. Uz to, uravnotežujući probavu, LGG smanjuje opasnost od pojave nekih alergija, jača imunološki sistem i sprječava djelovanje različitih toksina. U rodu Lactobacillus, uz LGG još su važni L. acidophilus (stvara vrlo jake antimikrobne spojeve poput acidolina, acidofilina, laktocidina), L. rhamnosus te L. bulgaricus. Bifidobakerije (B. bifidum, B. infantis) –  su vrlo dobri probiotički sojevi. Sintetiziraju i izlučuju u vodi topive vitamine. Najviše ih ima kod male djece, dok je njihova zastupljenost u osoba starije dobi bitno manja. Bifidobakterije posjeduju jaku sposobnost vezanja na epitelne stanice debelog crijeva i služe kao nosač za neke antigene, koje veže na ciljno mjesto, gdje učestvuju u imunološkoj reakciji. Bakterije mliječne kiseline se koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućavaju ne samo proces fermentacije već i konzerviranje hrane, snižavajući pH i onemogućavajući bakterijski rast. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih dodataka prehrani (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Preporučuje se njihovo uzimanje i zdravim ljudima, upravo zbog  pozitivnog djelovanja na imunološki sistem. Količina koja se preporučuje je 10 na devetu bakterija na gram, ali je pri tome važno napomenuti da je ovdje bitniji kvalitet od kvaniteta. Ne treba zaboraviti da se radi o živim organizmima koji su osjetljivi na način čuvanja i uzimanja.

Šta su to probiotici? Read More »

friesalad, salad, fresh-2957484.jpg

Antioksidansi u voću i povrću

Mislim da se svako od nas veoma često susreće sa izrazom antioksidansi. Pridaje im se važnost kao čuvarima našeg zdravlja i preporučuju se kao prevencija mnogih bolesti. Šta ustvari rade antioksidansi? Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale ili sprečavaju njihovo nastajanje. Slobodni radikali su štetni spojevi koji prirodno nastaju kao posljedica životnih procesa u organizmu, od raznih onečišćenja kojima smo svakodnevno izloženi bilo putem hrane ili okoline. Slobodni radikali mogu biti uzročnici bolesti, jer oštećuju naš organizam na nivou ćelije, ali su odgovorni i za starenje organizma. Iz tog razloga je neophodno unositi dovoljne količine antioksidanasa kako bi se uspostavila ravnoteža u organizmu. Naravno, naš organizam je sposoban i sam da sintetizira neke antioksidanse ali je osnovni izvor, naročito kako starimo, upravo hrana. Danas je dokazano da ovi spojevi mogu spriječiti razvoj mnogih bolesti, prije svega kancerogenih i degenerativnih (artritis, Alzheimer itd.) ali i usporiti proces starenja i produžiti vitalnost organizma. Kada znamo zašto su nam potrebni, treba znati i gdje se nalaze antioksidansi. Prirodni izvor antioksidanasa je prije svega svježe voće i povrće. Priroda se pobrinula da na neki način i „obilježi“ ove spojeve, te ih je najlakše prepoznati po bojama koju daju hrani, jer su to najčešće upravo pigmenti u voću i povrću. Što više boja jedemo putem voća i povrća, više antioksidanasa se unese u organizam. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti vitamine. Vitamin C , E i beta karoten su jaki antioksidansi, ali mnogo bolje djeluju ako se uzimaju prirodno, zajedno sa svim ostalim pigmentima, u vidu svježeg voća i povrća. Poželjno je uzimati svježe voće i povrće, bez termičke obrade, jer upravo termička obrada uništava ove supstance. Međutim, ne može se sve jesti svježe, tako da je prilikom pripreme potrebno voditi računa da se kuha što kraće i u otvorenoj posudi, naročito zeleno lisnato povrće. Crveno povrće je bogato antocijanima koji su otporni na toplinu i topivi su u vodi. Crveno povrće  se kuha poklopljeno, u vodi zakiseljenoj limunom ili octom. Narandžasto povrće sadrži karotenoide koji su netopljivi u vodi, pa ih ni kuhanjem ne mijenjamo. Voće i povrće bi trebalo pojesti što prije, pažljivo isprati vodom i ne ostavljati da duže vrijeme stoji u vodi. Što je moguće češće preporučuje se kuhanje na pari, a ukoliko se ipak kuha, isprati ga odmah nakon kuhanja u hladnoj vodi kako bi se zadržala boja. Lijepo je znati i koja vrsta voća i povrća ima najveću antioksidativnu moć kako bi lakše izabrali obrok. Najnovije istraživanje provedeno od strane Amričkog hemijskog društva (American Chemical Society) na prvo mjesto stavlja grah, zatim slijede divlja borovnica, borovnica iz uzgoja, brusnica, artičoka, kupina, šljiva, malina, jagoda, jabuka, trešnja, trnjina, krompir (kuhani) itd.

Antioksidansi u voću i povrću Read More »

O nama

Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti I unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine. Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“. Dr.sc. Midhat Jašić zaposlen je na Univerzitetu u Tuzli kao redovni profesor na predmetu iz oblasti nutricionizma. Sudjelovao je na nekoliko desetina međunarodnih i nacionalnih projekata. Boravio je na više univerziteta u Japanu, Egiptu, SAD-u, Maleziji, Engleskoj, Italiji, Španiji, Portugaliji, Irskoj i dr. Do sada je objavio 12 knjiga, 10 poglavlja u knjigama, oko 120 stručnih i naučnih radova i ima jedan patent. Glavni i odgovorni urednik je časopisa \”Hrana u zdravlju i bolesti\”, Zbornika radova \”Hranom do zdravlja\”, web stranice www.hranomdozdravlja.com i član uredništva drugih časopisa.      Mr.ph. Kristina Duspara, rođena je u Tuzli gdje je završila Osnovnu školu kao učenica Centra i Opću gimnaziju u okviru Katoličkog Školskog Centra „Sveti Franjo“ kao učenica generacije. Dobitnica je brojnih nagrada za osvojena prva mjesta iz hemije, biologije, matematike i fizike stoga se odlučuje za studij prirodnih nauka. Potom se upisuje na Farmaceutski fakultet u Tuzli kojeg diplomira 2015.godine s visokim prosjekom. Dva puta je dobila Federalnu nagradu za najbolje studente FBiH, kao i Nagrade Opštine Tuzla za najbolje studente. Tokom studija bila je članica Naučno-nastavnog vijeća Farmaceutskog fakulteta, Senata Univerziteta u Tuzli i Upravnog odbora Unije studenata Univerziteta u Tuzli kao i predsjednica Upravnog odbora Udruženja studenata Farmacije „Farmacon“. Također je bila stipendistica farmaceutske kuće „Bosnalijek“.     

O nama Read More »

Početna

Dragi čitatelji, priroda je vječita promjena. Svjedočimo tome svaki dan, a posebno u jesen. Kad malo razmislim ja volim svako godišnje doba. Svako ima svoje ljepote. Nikada ne razmišljam o manje lijepim stvarima koje prate pojedina godišnja doba. Mislim da nema potrebe trošiti vrijeme i misli na nešto što je tako kako je, nego prihvatiti i gledati sa ljepše strane.  Jesen je vrijeme kada i sami usporavamo. Osjetimo hladnoću noći a jutra su mnogo ljepša pod pokrivačem. Mnogo boja i mirisa nas okružuje. Prosto smo uvučeni u smiraj prirode oko nas. Odgovara nam šolja toplog čaja, razgovor sa prijateljem koji grije dušu a nekad samo tišina. Jesen nam donosi i spremanje zimnice. Kažu da prave žene u jesen mirišu na ajvar. Ja ipak mislim da žene mirišu svaki dan, nekad na ajvar nekad na parfem, ovisno o situaciji. Raduje me to slatko uzbuđenje spremanje zimnice u kojoj učestvuju svi, barem entuzijazmom. Lijepe su to uspomene koje sebi stvaramo za neka druga vremena. Sjećat ćemo se uz šolju čaja neke daleke zime.  Mene često pitaju kako da se hrane u pojedinim godišnjim dobima. Pravila su uvije ista. Svako godišnje doba ima svoje darove koje se smjenjuju. Naše je samo da ih slušamo, prateći sebe. Jesen je bogata okusima, povrćem, salatama. Sve je zrelo, prepuno aroma i mirisa. Pustimo mašti na volju i zadovoljimo sva čula.  Uživajmo u životu i stvarajmo uspomene svaki dan. Hvala Vam na povjerenju i vremenu koje odvajate za mene, Marizela

Početna Read More »

Scroll to Top