Trudnoća predstavlja posebno stanje u životu svake žene. Pravilan izbor namirnica koje se konzumiraju tokom trudnoće izuzetno je bitan, jer se svaki dio tijela novorođenčeta (kosti, mišići, organi, krvne ćelije, tkiva itd.) formiraju upravo od nutrijenata koje majka jede. Da je pravilan rast i razvoj novorođenčeta uslovljen pravilnom i uravnoteženom prehranom majke potvrdila su mnoga istraživanja. Stručni časopis Pediatric Diabetes je objavio podatke prikupljene od 6000 djece u dobi od 5 godina. Istraživanje je provedeno u Goeteborgu i prvo je koje je pokazalo kako je dijabetes tipa I dvostruko češći kod djece čije su majke u trudnoći rijetko jele povrće. Trudnoća nije period za mršavljenje niti za primjenu restrikcijskih dijeta. S druge strane, preveliko dobivanje na težini majke može biti rizično za razvoj dijabetesa, hipertenzije i potrebom za porodom putem carskom reza. Takođe, raste i rizik za prijevremenim porođajem, mogućnošću razvoja srčanih  i nervnih poremećaja kod bebe, te makrosomije. Postoje opšte preporuke za povećanje tjelesne mase tokom trudnoće u odnosu na indeks mase tijela prije trudnoće. Žene niže od 157 cm bi se trebale pridržavati donje granice raspona. Tabela 1. Preporuke za povećanje tjelesne mase tokom trudnoće s obzirom na ITM prije trudnoće     Indeks tjelesne mase prije trudnoće Preporuka za porast tjelesne mase u toku trudnoće Preporuka za porast tjelesne mase u toku 1. tromjesečja Preporuka za porast tjelesne mase tokom 2. i 3. tromjesečja, sedmično <19,8 kg/m2 12,5 – 18 kg 3,3 0,49 19,8 – 26 kg/m2 11,5 – 16 kg 1,6 0,44 26 – 29 kg/m2 7-11,5 kg 0,9 0,3 >29 kg/m2 > 7 kg Određuje se individualno     Potrebe za energijom   Energetske potrebe se tokom trudnoće povećavaju za oko 15-20 %. Iz tog razloga nema potrebe da trudnica „jede za dvoje“, kako se to često kaže. Energetske potrebe povećavaju se tek u drugom i trećem tromjesečju trudnoće. Tako je u drugom tromjesečju potrebno unijeti 340 do 360 kcal/dan više, dok se u trećem preporučuje 340 do 360 kcal/dan više, nego što je bilo potrebno prije trudnoće i u prvom tromjesečju. Međutim, iako se energetske potrebe jako malo povećavaju, to ne vrijedi za unos pojedinih nutrijenata. Tako se npr. potrebe za određenim vitaminima i mineralima povećavaju i za 50%, te je neophodno posebnu pažnju posvetiti pravilnom odabiru namirnica.   Proteini   Potrebe za proteinima se povećavaju za 25 g na dan više nego što je to inače preporučeno. Tako je trudnicama potrebno ukupno 71 g proteina na dan. Preporučuju se proteini bijelog i krtog crvenog mesa, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, orašasti plodovi, grah itd.   Tablica 2. Prehrambeni izvori proteina     Namirnica Serviranje Masa proteina Piletina, bijelo meso Oko 85 g 18,5 g Riba, oslić Oko 85 g 14,5 g Svježi kravlji sir, obrano mlijeko 1 šolja 26 g Mlijeko, obrano 1 šolja (240 ml) 7,9 g Jaja 1 tvrdo kuhano 6,3 g   Ugljikohidrati   Preporuke za trudnice za unos ugljikohidrata su 175 g/dan. Većina energije koju organizam treba dobiva se upravo iz ugljikohidrata. Pri tome se preporučuju složeni ugljikohidrati koji se nalaze u žitaricama, što se postiže uvođenjem u ishranu integralnog hljeba, integralne tjestenine, smeđe riže, prosa itd. Integralne žitarice su dobar izvor vlakana koja sprečavaju opstipaciju – čestu pojavu u trudnoći. Izbjegavati rafinirane šećere u raznim slatkišima, keksu i napitcima. Kao dobar izvor ugljikohidrata preporučuje se i voće i povrće i to svježe. Voće i povrće je često konzervirano u raznim nadjevima koji mogu imati velike količine šećera ili soli, pa se zato ne preporučuje uzimanje ovih namirnica. Svježe voće i povrće treba uzimati tokom cijelog dana raspoređeno u 5-9 obroka.   Masti   Masti, u vidu omega – 3 i omega – 6 – masnih kiselina, su neophodne za rast i razvoj centralnog nervnog sistema djeteta. Preporuka je 13 g/dan. Pri tome je veoma bitno ograničiti unos masti životnjskog porijekla, a povećati unos maslinovog ulja, zbog udjela mononezasićenih masnih kiselina. Dobri izvori omega- 6 masnih kiselina su: sjemenke, orašasti plodovi, biljna ulja, meso, piletina i jaja, dok su izvori omega – 3 masnih kiselina: biljna ulja, riba, soja, orasi itd.   Potrebe za vitaminima i mineralima   Tokom trudnoće posebno se povećavaju potrebe za folnom kiselinom, vitaminima B12, C, A, D, E i K, te mineralima kalcijumom, fosforom, željezom, natrijumom, cinkom, magnezijuimom, jodom te fluorom. Preporučuje se uzimanje dodataka prehrani posebno namijenjenih trudnicama, ali i hrane koja je bogata ovim vitaminima i mineralima.   Folna kiselina ima esencijalnu ulogu u sintezi i diobi DNA  i dijelova RNA. Istraživanjima je dokazano da se suplementacijom folne kiseline postotak oštećenja nervnog sistema novorođenčeta smanjuje za 48 do 80%. Unos folne kiseline treba povećati posebno ženama koje su koristile kontracepcijske tablete, jer je poznato da one smanjuju nivo folne kiseline u organizmu. Preporučena doza folne kiseline za trudnice iznosi 400 µg dnevno.   Tablica 3. Prehrambeni izvori folata     Namirnica Serviranje Masa folne kiseline Leća 1 šalica kuhane 358 µg Grah 1 šalica kuhanog 193,6 µg Brokula 1 šalica kuhane 168 µg Špinat ½ šalice kuhanog 131 µg Zeleni kupus, zimski ½ šalice sirovog 126 µg Sok od naranče 1 šalica svježe cijeđenog 75 µg Kikiriki Oko 30 g prženog 33 µg Naranče 1 mali komad 30 µg   Vitamin C je neophodan za pravilno zacjeljivanje rana, apsorpciju željeza i razvoj vezivnog tkiva. Kako ovog vitamina u velikim količinama ima u svježem voću i povrću, dnevne potrebe se lako zadovolje. Za trudnice, preporučena dnevna doza vitamina C iznosi 70 mg. Prevelike doze vitamina C mogu uticati na fetalni metabolizam te se stoga ne preporučuju.   Vitamin D je bitna komponenta za dobru apsorpciju kalcija. Kako se kosti fetusa razvijaju tokom trudnoće, potreban je dobar unos vitamina D. Za trudnice, preporučen dnevni unos vitamina D iznosi 400 IU, a potrebe se mogu zadovoljiti prehranom i obogaćenim mliječnim proizvodima.. Također, vitamin D se stvara u koži ukoliko je izložena suncu.   Vitamin A je potreban za pravilan rast i razvoj fetusa. U prehrani prisutan je u dvije forme: kao retinol, i kao beta-karoten, provitamin vitamina A. Dnevna preporučena doza vitamina A za