Mentalno zdravlje odnosi se na kognitivno, bihevioralno i emocionalno blagostanje. Sve je u tome kako ljudi misle, osjećaju i ponašaju se. Ljudi ponekad koriste izraz “mentalno zdravlje” da označe odsustvo mentalnog poremećaja.
Mentalno zdravlje može utjecati na svakodnevni život, odnose i fizičko zdravlje.
Briga o mentalnom zdravlju može očuvati sposobnost osobe da uživa u životu. To uključuje postizanje ravnoteže između životnih aktivnosti, odgovornosti i napora da se postigne psihološka otpornost.
Stanja poput stresa, depresije i anksioznosti mogu utjecati na mentalno zdravlje i poremetiti rutinu osobe.
Iako se izraz mentalno zdravlje često koristi, mnogi simptomi koje ljekari prepoznaju kao psihološke poremećaje imaju fizičke korijene.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno se zdravlje opisuje kao „stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno pridonositi zajednici u kojoj živi“.
Procjenjuje se da u svijetu od mentalnih poremećaja pati oko 450 milijuna ljudi. Liječenje, smanjena produktivnost, bolovanja i invalidnost, psihološki i egzistencijalno opterećuju porodicu ali dovode i do značajnog ekonomskog i socijalnog opterećenja društva.
U Sjedinjenim Državama Nacionalni savez za mentalne bolesti procjenjuje da gotovo 1 od 5 odraslih osoba ima probleme s mentalnim zdravljem svake godine.
Prema podacima Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje (NIMH), 2017. godine, 11,2 miliona odraslih osoba u SAD -u, ili oko 4,5% odraslih, imalo je teško psihičko stanje.
Znanstvenici ističu kako su mentalni problemi češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego tjelesne bolesti, te procjenjuju da će depresija kroz idućih deset godina biti drugi, a do 2030. godine prvi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima. Sve navedeno ukazuje na potrebu za ulaganjem u mentalno zdravlje: rano otkrivanje i liječenje te rehabilitaciju i unapređenje mentalnog a time i općeg zdravlja, čime se doprinosi dobrobiti i ekonomskoj koristi pojedinca i društva.
Poseban utjecaj na mentalno zdravlje ima i pojava pandemije uzrokovana korona virusom, gdje je porasla potreba da se zaštiti mentalno zdravlje ljudi. Obzirom da još uvijek pandemija traje, ozbiljne posljedice nas tek očekuju u narednim godinama. Statistika pokazuje da je unutar Bosne i Hercegovine, u toku 2020.godine porastao broj samoubistava, gdje je ukupan broj 411, od čega je 193 u Federaciji BiH, a 218 u entitetu Republika Srpska. U prva dva mjeseca 2021. godine u BiH je 65 osoba izvršilo samoubistvo, od čega 31 u RS-u, a 34 u FBiH.
Faktori koji mogu da utiču na narušavanje mentalnog zdravlja
Bilo tkoja osoba ima određeni rizik od razvoja poremećaja mentalnog zdravlja, bez obzira na godine, spol, prihod ili etničku pripadnost. Društvene i finansijske okolnosti, biološki faktori i izbor načina života mogu oblikovati mentalno zdravlje osobe.
Veliki broj ljudi s poremećajem mentalnog zdravlja ima obično udružene psihičke smetnje.
Faktori koji mogu utjecati na promjenu mentalnog zdravlja:
- društveno -ekonomski uslovi (mogućnost zaposlenja i sl.)
- zanimanje
- nivo društvene uključenosti osobe
- obrazovanje
- kvalitet života
Šta možete napraviti kako bi unaprijedili svoje mentalno zdravlje?
- Prepoznajte svoje potrebe: upoznajte svoje duboko „JA“ (stavove, želje, isl.), osvjestite Vaše emocionalne snage, psihičke sposobnosti i sklonosti, radite na svojim svakodnevnim uvjerenjima;
- Izgradite samopouzdanje: prepoznajte svoje vrline i nedostatke, gradite nove vještine i kompetencije;
- Pronađite vrijeme za sebe: bavite se meditacijom, te drugim relaksirajućim metodama (abdominalno disanje, yoga, vođena fantazija i sl.), šetnja u prirodi, vožnja bicikla i sl.
- Tjelesna aktivnost
- Održavanje sosijalnih kontakata: povremena druženja s prijateljima, izlasci, obilježavanje blagdana, te održavanje bliskih kontakata s porodicom.
