Bioraspoloživost željeza

Ubrzani način života, procesuirana hrana, vegetarijanstvo, trudnoća, uzimanje određenih lijekova itd. vrlo često mogu da dovedu do nedostatka željeza koje se manifestira nekom vrstom anemije. Na sreću mnogo toga možemo uraditi i sami.

Željezo je mineral koji se prirodno nalazi u mnogim namirnicama biljnog i životinjskog porijekla. Osnovna je komponenta hemoglobina. To je protein koji se nalazi u eritrocitima i prenosi kisik od pluća do tkiva. Željezo ulazi u sastav i mioglobina, proteina koji prenosi kisik do mišića. Željezo je neophodno za rast i razvoj i normalno ćelijsko funkcionisanje kao i sintezu nekih hormona. Najveći dio željeza u organizmu se nalazi u hemoglobinu i to 3 do 4 g. Ostatak je pohranjen kao feritin ili hemosiderin u jetri, slezeni i koštanoj srži ili je smješten u mioglobinu u mišićima.

Dnevne potrebe za željezom zavise od doba i spola.

Tabela 1. Preporučeni dnevni unos za željezo (RDA)

Nedostatak željeza najčešće se vrši praćenjem vrijednosti hemoglobina i hematokrita koji su dobri pokazatelji moguće anemije. Normalne vrijednosti hemoglobina za odrasle osobe su 120 g/L i više za žene te 130 i više za muškarce. Pregled i veza ova dva parametra su u tabeli 2.

Tabela 2. Vrijednosti hemoglobina i hematokrita

Hematokrit predstavlja odnos volumena eritrocita i volumena pune krvi. Za diferenciranje vrste anemije potrebno je odrediti oblik eritrocita. Tako npr. u ovisnosti od veličine eritrocita postoji mikrocitna, normocitna i makrocitna anemija. U ovisnosti od sadržaja hemoglobina u eritrocitima razlikuje se:

–          Hipohromna anemija: <27,

–          Norhromna anemija: 27-31 i

–          Hiperhromna anemija: >31.

Postoji još parametara koji mogu otkriti anemiju u početnoj fazi kao što je nivo serumskog feritina te na taj način djelovati preventivno.

Nedostatak željeza rezultira opštom slabošću, bljedilom, umorom, povećanom žeđi, poremećaj srčanog ritma, znojenje i td. Kod anemija neophodno je provjeriti i druge organe kao što su štitna žlijezda, bubrezi i sl.  Veliku ulogu ima prehrana i unos namirnica koje su dobar izvor željeza. Pri tome se mora znati da dobar izvor željeza ne znači da će iskoristivost biti dobra te se mora voditi računa o kombiniranju namirnica koje se unose. Za iskoristivost željeza i njegovu pravilnu ugradnju u eritrocite, kao i kvalitet samih eritrocita bitni su i drugi sastojci iz hrane kao što su vitamini B12 i B9, te dovoljan unos vitamina A, C, B2 i B6. Poremećaj u sintezi eritrocita nastaje usljed nedostatka željeza i/ili vitamina B ili oboljenja koštane srži. Nutricione anemije nastaju kao posljedica nedostatka nekih od sastojaka neophodnih za metabolizam željeza.

U hrani se željezo nalazi u dva oblika:

–          Hem željezo koje se nalazi u hrani životinjskog porijekla i

–          Nonhem željezo koje se nalazi u hrani biljnog porijekla ali se može naći i u namirnicama životinjskog porijekla.

Iskoristivost hem željeza iz hrane životinjskog porijekla je 20 do 30%, dok je iz hrane biljnog porijekla do 20%. Za iskoristivost željeza izuzetno je važna kisela sredina koja se nalazi u želudcu. Mi obično jedemo oba oblika željeza (hem i nonhem). Željezo u hem obliku je dvovalentno i može proći kroz ćelijske membrane. Nonhem željezo je trovalentno i potrebno je da dođe do redukcije u kiseloj sredini kao što je želudac.  Zato izuzetno kisela hrana kao što je hrana bogata vitaminom C, značajno pomaže ovaj postupak. Sa druge strane antacidi (bazna jedinjenja kao što je mlijeko), lijekovi inhibitori protonske pumpe i histamiski H2 blokatori, kafa, čaj, kalcijum i vino inhibiraraju apsorpciju. Upravo zato je najbolji izvor nama prihvatljivog i iskoristivog željeza u mesu dok je za biljnu hranu potrebno obezbijediti uslove njegovog iskorištavanja. Osim toga, apsorpciju željeza iz biljnih izvora sprječavaju i fosfati, fitati, oksalati i polifenoli koji se takođe nalaze u biljkama a sa željezom mogu stvoriti netopive komplekse.  Zanimljivo je da kalcij smanjuje resorpciju obje vrste željeza. Majčino mlijeko sadrži visoko bioraspoloživo željezo, ali u količinama koje nisu dovoljne za dojenčad stariju od 6 mjeseci. Nonhem željezo se nalazi najviše u orašastim plodovima, grahu, povrću i određenim vrstama žitarica.

Fitinska kiselina i željezo

Fitinska kiselina se nalazi u velikim količinama u žitaricama. Ima je i u mahunarkama, orašastom voću. Djeluje kao antioksidans i antikancerogen te snižava nivo lipida. Ipak, inhibira apsorpciju željeza jer sa njim gradi netopive spojeve. Isto se ponaša sa mineralima kalcija, magnezija i cinka. Tako npr. 1 g fitinske kiseline na sebe može vezati 0,5 g željeza. Količina fitinske kiseline se smanjuje načinom pripreme hrane kao što je potapanje mahunarki prije kuhanja i prokuhavanje prije glavnog kuhanja.

Kalcij i željezo

Kalcij iz mlijeka stvara netopljivi kompleks sa željezom. Takođe, djeluje bazno te i na taj način sprječava resorpciju željeza. Upravo zato treba paziti da se mlijeko ne pije istovremeno sa namirnicama bogatim željezom ukoliko se želi povećati njegova iskoristivost. Takođe, poželjno je nakon druge godine života ograničiti unos mlijeka, naročito ako je osoba sklona anemiji.

Oksalna kiselina i željezo

Oksalna kiselina je organska kiselina koja se najvećim dijelom nalazi u lisnatom povrću. Smatra se da može usporiti i smanjiti apsorpciju kalcija i željeza. Ipak, ako se hrana dobro pripremi, sporije žvaće, iskoristivost raste. Nikada se ne savjetuje potpuno izbacivanje iz ishrane nego dobro kombiniranje.

Tein i kofein takođe mogu smanjiti apsorpciju željeza pa hranu bogatu ovim mineralom ne treba uzimati u isto vrijeme sa namirnicama koje sadrže ove spojeve. Zato je česta pojava da u zemljama u kojima se pije puno čaja, česta pojava deficita željeza. Polifenolna jedinjenja koja se nalaze u voću i povrću te vinu, takođe mogu smanjiti resorpciju željeza. Hrana se visokim udjelom vlakana takođe može smanjiti resorpciju mnogih minerala pa i željeza.

Tvari koje pomažu resorpciju željeza

Vitamin C

Iskoristivost željeza pomaže vitamin C jer povećava kiselu sredinu i redukciju nonhem željeza u hem prihvatljiv oblik. S obzirom da mi u prehrani obično unosimo miješanu hranu koja sadrži obje vrste željeza preporučljivo je radi bolje iskoristivosti željeza uz obrok popiti čašu limunade.

Za dalju iskoristivost željeza i njegovu ugradnju u hemoglobin bitno je jesti i hranu bogatu vitaminima B3, B6, B9 i B12 te mineralima bakrom i kobaltom. Zato je veoma važno da ukoliko osoba pati od anemije nakon što je pravilno utvrđena dijagnoza, posveti pažnju raznovrsnoj prehrani. Jako bitno je i namirnice koje sprječavaju apsoprciju smanjiti ili ne jesti u isto vrijeme sa hranom koja je bogata željezom.

Dodatke prehrani na bazi željeza nikada ne kupovati na svoju ruku. Prevelike količine željeza mogu izazvati nakupljanje u jetri što može biti veoma opasno i čak se povezuje sa nastankom bolesti srca i diabetesa. Detaljne pretrage ne samo statusa željeza i feritina nego i vitamina B12 trebaju da budu osnova za eventualnu intervenciju lijekovima i dodacima prehrani.

Podjeli ovaj članak: on Twitter on Facebook on LinkedIn