Još od davnina naši stari su konzumirali fermentirane mliječne proizvode, kada nisu ni znali za njihov pozitivan učinak na zdravlje ljudi. Šta je ustvari probiotik? Probiotik je riječ grčkog porijetla (pro bios, pro life), a označava žive mikrobne kulture koje imaju povoljan učinak na zdravlje čovjeka. Probiotici se bore protiv naseljavanja nepoželjnih mikroorganizama u probavnom traktu i sprječavaju njihovo štetno djelovanje. Ovi mikroorganizmi spadaju u grupu bakterija mliječne kiseline i uglavnom pripadaju porodici Lactobacillaceae, koja ima rodove Enterococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus. Sve ove nazive pišem kako bi se lakše snalazili na trgovačkim deklaracijama ovih proizvoda.
Probiotici su jako rašireni u prirodi, čija je osnovna osobina proizvodnja mliječne kiseline, tako da su ključni u stabilnosti fermentiranih namirnica. Dokazano je njihovo pozitivno djelovanje na mnoga oboljenja (putnička dijareja, alergije, netolerancija laktoze, rak debelog crijeva, hiperkolesterolemija, osteoporza, avitaminoze itd.). Broj ovih bakterija u probavnom traktu varira a najveću vrijednost imaju u debelom crijevu (1010 – 1012 bakterija/g). Kod zdravih osoba ovaj broj je stabilan, mada postoje individualne varijacije.
Najvažnije probiotičke vrste su: laktobacili i bifidobakterije. Laktobacili – Lactobacillus GG (LGG) je najpopularnija korisna bakterija današnjice. Otkrili su je 1985. američki mikrobiolozi Goldin i Gorbach i nazvali po svojim inicijalima. Zahvaljujući otpornosti na kiseline i djelovanje žuči, taj mikroorganizam, korišten s mliječnim fermentiranim proizvodom, prolazi kroz želudac i nastanjuje se u crijevima, gdje uravnotežuje mikrofloru, potiče probavu i optimalizira fiziološke procese. Pored svoje osnovne funkcije, LGG indirektno rješava još mnoge druge teškoće koje mogu nastati zbog loših životnih i prehrambenih navika. Istraživanja su potvrdila da LGG ima velik učinak i na sniženje razine karcinogena iz hrane. Uz to, uravnotežujući probavu, LGG smanjuje opasnost od pojave nekih alergija, jača imunološki sistem i sprječava djelovanje različitih toksina. U rodu Lactobacillus, uz LGG još su važni L. acidophilus (stvara vrlo jake antimikrobne spojeve poput acidolina, acidofilina, laktocidina), L. rhamnosus te L. bulgaricus. Bifidobakerije (B. bifidum, B. infantis) – su vrlo dobri probiotički sojevi. Sintetiziraju i izlučuju u vodi topive vitamine. Najviše ih ima kod male djece, dok je njihova zastupljenost u osoba starije dobi bitno manja. Bifidobakterije posjeduju jaku sposobnost vezanja na epitelne stanice debelog crijeva i služe kao nosač za neke antigene, koje veže na ciljno mjesto, gdje učestvuju u imunološkoj reakciji.
Bakterije mliječne kiseline se koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućavaju ne samo proces fermentacije već i konzerviranje hrane, snižavajući pH i onemogućavajući bakterijski rast. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih dodataka prehrani (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Preporučuje se njihovo uzimanje i zdravim ljudima, upravo zbog pozitivnog djelovanja na imunološki sistem. Količina koja se preporučuje je 10 na devetu bakterija na gram, ali je pri tome važno napomenuti da je ovdje bitniji kvalitet od kvaniteta. Ne treba zaboraviti da se radi o živim organizmima koji su osjetljivi na način čuvanja i uzimanja.
