Više nego ikada, sad pričamo o prehrani i bavimo se imunitetom. Izgleda da je imunitet osobe ključan kako za prevenciju tako i za oporavak onih koji su se zarazili sa COVID-19. U ovom tekstu ću prvo pisati o prehrani tokom zaraženosti sa COVID 19 a onda o savjetima za oporavak organizma. Držat ću se savjeta za osobe koje se liječe kod kuće. Bolničko liječenje zahtijeva drugačiji pristup i neću se doticati u ovom tekstu.
Prehrana tokom infekcije sa COVID-19
Infekcija sa COVID-19 može uticati na: apetit, može izazvati osjećaj mučnine, obično se izgubi osjećaj mirisa i ukusa a ponekad su prisutne i poteškoće kod gutanja. Sve ovo može uticati i na prehrambene navike i konzumiranje hrane. Ono što treba imati na umu je da naš organizam treba dodatnu energiju za borbu protiv infekcije i da hrana ovdje igra bitnu ulogu. Sad nije vrijeme za restrikcije niti dijete. Kako infekcija a i sam oporavak mogu trajati dosta dugo, bitno je da se očuva mišićna masa i da ne dođe do velikog gubitka kilograma. Zato je potrebno da se obroci prilagode svemu ovome što sam navela.
1. Jedite više kaloričniju hranu i dobre izvore proteina
S obzirom na nedostatak mirisa i okusa te mučninu, preporuka su manji obroci koji imaju veću kalorijsku vrijednost. Dobar izbor su namirnice bogate omega -3 masnim kiselinama ali i drugim masnoćama. Primjer takvih obroka je: junetina, piletina, tuna, domaća juha (temeljac), probiotički mliječni napitci sa 3,5% mliječne masti, grčki jogurt, mladi sir, jaja, kikiriki puter, lješnjak puter itd. Ne treba nit pretjerivati ali je dobro svaki dan uvrstiti ove namirnice u svoju prehranu dok se borimo sa virusom.
Zato nije ni čudo da su naša tradicionalna jela koja su se oduvijek spremala za prehladu i gripu sadrže baš masnoće i domaću piletinu (ili govedinu). Nedostatak proteina vezuje se za negativan utjecaj na imuni sistem pri čemu je bitan kvalitet proteina a ne samo njihova količina. Preporučuju se namirnice koje sadrže esencijalne aminokiseline iz biološkog uzgoja (jaja, meso, riba, fermentirani mliječni proizvodi). Ukoliko se radi o vegetarijanskoj prehrani onda voditi računa o komplementiranju proteina (mahunarke/žitarice, mahunarke/sjemenke i žitarice/mliječni proizvodi). Posebno treba istaći aminokiseline arginin i glutamin koje imaju imunomoudlatorsko djelovanje. Arginina ima najviše u crvenom mesu, mesu peradi kao što su pureća i pileća prsa, u ribama i mliječnim proizvodima, sjemenkama bundeve, soji, kikirikiju, spirulini, u slanutku i leći.
Zanimljivo je da se glutamin koristi za sintezu glutationa, našeg endogenog antioksidansa. U stanjima viroza se puno više troši a najviše ga možete unijeti starim dobrim temeljcem. Glutamin se nalazi i u mesu, mliječnim proizvodima (sirutka), kupus itd.
Kada su u pitanju masnoće pozitivno djelovanje se najviše vezuje za omega 3 masne kiseline koje nisu samo hrana nego i informacija za naš organizam. Naime, ove masne kiseline imaju ulogu receptora na ćelijskim membranama te ispoljavaju snažno protivupalno djelovanje.
2. Pametno birajte ugljikohidrate
Naučili smo da nisu svi ugljikohidrati isti. Oni koji imaju visok glikemijski indeks se ne preporučuju često u prehrani jer za posljedicu mogu imati pojavu upale i stvaranje slobodnih radikala što se posredno odražava i na naš imunitet. Istovremeno sa povećanjem nivoa šećera u krvi, povećava se nivo inflamatornih citokina kao što su C-reaktivni protein (CRP), tumor nekrosis faktor (TNF-α) i interleukin-6 (IL-6). Zato se jednostavni šećeri (rafinirani) ne preporučuju kod viroza a posebno kod COVID-19.
Međutim, vlakna se svakako preporučuju i to u količini 25-35 g/dan. Na ovaj način djelujemo i protiv sistemske upale ali i upale crijeva. Studije pokazuju da vlakna snižavaju nivo upalnih citokina ali i pozitivno djeluju na crijevnu floru služeći kao prebiotik (hrana za probiotike). Pozitivno djelovanje na crijevnu floru imaju i masne kiseline kratkog lanca (acetatna, propionska i buterna) koje takođe snižavaju proinflamatorske molekule i ekspresiju upalnog puta NF-κB.
3. Njegujte svoju crijevnu floru
Zdrava crijevna flora je osnova našeg imuniteta. Iz tog razloga važno je da je nahranimo vlaknima i podržimo dobrim prehrambenim navikama. Zdrava crijevna flora ima bitnu ulogu i u zdravlju pluća što je posebno važno kod infekcije sa COVID-19. U našoj prehrani najbolji izvor probiotika je fermentirano povrće kao što je kiseli kupus ali i kefir te probiotički jogurti. Svakako da se uz lijekove (posebno antibiotike) preporučuje uzimanje probiotika kao dodataka prehrani i to rodova Lactobacillus i Bifidobacterium.
4. Pazite na unos mikronutrijenata
Mikronutrijenti su vitamini, minerali i pigmenti. Trebaju nam u malim dozama ali imaju bitnu ulogu u metabolizmu čovjeka. U imunitetu čovjeka značajnu ulogu imaju vitamini A, C, D, E, B6, B12, folat te minerali željezo, magnezijum, cink, selen i bakar. Nedostatak ovih materija može značajno ugroziti naš imuni odgovor.
Tabela je adaptirana iz rada: Fernández-Quintela i sar, 2020
|
Nutrijent |
Preporuke
|
|
|
Zdravi pojedinci |
Inficirani pacijenti |
|
|
Vitamin C |
200 mg/dan |
1-2 g/dan |
|
Vitamin D |
2000 IU (50 µg)/dan |
10 000 IU tokom nekoliko sedmica, nakon toga 5000 IU (sve dok nivo vitamina D u krvi ne bude 100-150 nmol/L ili 40-60 ng/mL. |
|
Vitamin E |
15 mg/dan (RDA) |
200 IU/dan |
|
Selen |
50 µg/dan |
Do 200 µg/dan |
|
Cink |
Muškarci: 8 mg/dan Žene: 11 mg/dan (RDA) |
Cink tablete: 75 mg/dan (podijeljeno na 6 do 8 doza, svaka na 2 do 3 sata nakon buđenja) Cink glukonat: 13,3 mg/dan 3 dana (najmanje) |
|
Željezo |
Muškarci: 8 mg/dan Žene od 19 do 50 godina: 18 mg/dan Žene starije od 50 godina: 8 mg/dan (RDA) |
Željezo u obliku soli (sulfat i feroglukonat): 60 mg na dan (uzeti sa hranom zbog probavnih teškoća) |
|
Omega-3 masne kiseline (EPA + DHA) |
250-300 mg/dan (EPA+DHA) |
1500 – 3000 mg/dan (EPA+DHA) |
|
Multivitaminski pripravci |
Najbolje uzeti preparate koje zadovoljavaju 100% RDA u odnosu na dob i spol i paziti na izbalansiranu prehranu. |
Napomena: Tabela ne služi za samoliječenje niti je zvanična preporuka za sve ljude. Za pitanja o ličnoj suplementaciji obratiti se stručnim osobama.
5. Biljni preparati koji sadrže pigmente mogu takođe pomoći
Biološki aktivne komponente hrane koje su najpoznatije kao pigmenti imaju prije svega antioksidativno i protivupalno djelovanje. Jedan od njih je rezveratrol koji pripada polifenolima. Nalazi se u grožđu, grejpu, orasima i ostalim biljnim namirnicama. Napominjem da grejp ima velike interakcije sa lijekovima (posebno antibioticima i da pročitate upute o lijeku prije nego konzumirate grejp. Inače, polifenoli su velika grupa jedinjenja od kojih mnogi imaju antioksidativno i protivupalno djelovanje ali se doze još uvijek utvrđuju. U svakom slučaju više povrća i voća će svakako pomoći bržem oporavku ne samo zbog pigmenata nego i zbog vlakana, vitamina i minerala.
6. Tekućina je jako važna
Hidriranje organizma tokom infekcije sa COVID-19 je jako važno posebno kada su u pitanju visoke temperature i groznica. U toku sat vremena trebalo bi popiti šolju vode ili čaja, uzimajući po malo na svakih 15 minuta. Ukoliko se osjete znakovi dehidratacije, povećati ovu dozu. Ukoliko ne možete jesti ili nemate apetit dobro je piti smoothie od voća i sjemenki kako bi se nadoknadile hranjive i zaštitne materije.
Rehidratacijski napitak možete napraviti sami: 1 šolja soka od narandže ili jabuke ili brusnica, pola kašičice soli, 3,5 šolje vode.
7. Imajte strpljenja sa sobom
Naše tijelo treba svu podršku kada prolazi infekciju. Dajte je sami sebi: gledajte komedije, čitajte, spavajte, odmarajte tijelo. Nazovite drage ljude i razgovarajte. Izolacija je dovoljno teška i sama po sebi tako da jedan poziv, razgovor, znače mnogo.
Literatura:
Abbie L. Cawood, Emily R. Walters, Trevor R. Smith, Rachel H. Sipaul, Rebecca J. Stratton (2020) A Review of Nutrition Support Guidelines for Individuals with or Recovering from COVID-19 in the Community, Nutrients 2020, 12, 3230; doi:10.3390/nu12113230
Alfredo Fernández-Quintela, Iñaki Milton-Laskibar, Jenifer Trepiana, Saioa Gómez-Zorita, Naroa Kajarabille, Asier Léniz, Marcela González and María P. Portillo (2020) Key Aspects in Nutritional Management of COVID-19 Patients, J. Clin. Med. 9, 2589; doi:10.3390/jcm9082589
Anne Holdoway (2020) Nutritional management of patients during and after COVID-19 illness, Nutrition August.
COVID-19: Nutrition for recovery, Alberta Health services
Photo by Liuba Bilyk on Unsplash
