Moj odlazak u kupovinu uvijek traje mnogo duže nego što zamislim. Razlog je moje čitanje deklaracija i analiziranja šta tamo piše. Mnogo volim da to radim. I uvijek se čudim kako ljudi, posebno žene, nasjednu na neke stvari koje im se serviraju na omotima šarenih pakovanja. Da li ikad razmišljamo o tim nazivima tipa „super“, „dobra“, „zdrava“ i sl.? Uostalom sva hrana treba da je super i dobra. O izrazu „zdrava“ ne volim ni da pričam. Znači li to da postoji i „bolesna“ hrana?
Naravno da sam kupila nekoliko proizvoda koji u svom nazivu imaju takve epitete, čisto da vidim šta se to nudi u tim šarenim, lijepim pakovanjima sa još ljepšim slikama.
| Vrsta kaše | Energetska vrijednost (kCal/porciji) | Masti ukupne (g)
Zasićene (g) |
Ugljikohidrati (g)
(šećer-saharoza) (g) |
Proteini (g) | Vlakna (g) | So
(g) |
| „Dobra zobena-ovsena kaša“
Mogador 65g |
268 | 7,8
1,4 |
44
13 |
4,2 | 3,4 | 0,31 |
| „Ovsena kaša classic“ Mokate 50g | 194 | 3,8
1,7 |
34
14 |
5,0 | 0,18 | |
| „Super kaša“ Dr. Oetker 50g | 194 | 3,6
1,2 |
33
9,3 |
5,4 | 3,3 | 0,28 |
Nije mi teško prekucati sastav ovih proizvoda:
„Dobra zobena-ovsena kaša“: 47,6% zobene pahuljice, osušeni glukozni sirup, 12,5% fruktoza, djelimično hidrogenizovano ulje soje, modificirani kukurzni škrob, 7% ušećerene brusnice (brusnice, šećer, rižino brašno, suncokretovo ulje), stabilizator E340, bjelančevine soje, so, aroma, limunska kiselina, kompleks vitamina.
„Ovsena kaša classic“: 65% zobenih pahuljica, šećer, 7% suhog grožđa, 6% obranog mlijeka u prahu, očvrsnuta biljna kokosova mast, sirutka u prahu, glukozni sirup, so, aroma, lipov med u prahu.
„Super kaša“: 56% pahuljica od cjelovitog zrna zobi, šećer, glukozni sirup, punomasno mlijeko u prahu, kukuruzni škrob, 2,5% chia sjemenki, prirodna aroma vanilije, so, komadići srži mahune vanilije.
Počet ću od onog što mi najviše „bode“ oči a to je sadržaj šećera, saharoze.
U svim proizvodima taj iznos je veći od 9 g. Ilustracije radi, jedna ravna supena kašika sadržu od 12 do 15 g kristal šećera. Dakle, u svakoj porciji se nalazi gotovo cijela kašika šećera. Da li bi ste voljeli da u jednom obroku pojedete toliko šećera i da ste još ubijeđeni da jedete nešto „zdravo“?
Drugi sastojak o kojem sam već pisala (https://nutricionizam.ba/sta-jedemo/keks-kao-dorucak) je glukozni sirup ili kukuruzni sirup. Iskreno, ovaj sastojak hrane ne bih voljela jesti ni u čemu. Kako je to nemoguće, onda ga bar treba svesti na najmanju moguću mjeru. Ipak, stavljati ovoliko šećera i kukuruznog sirupa u „zdrave“ proizvode i još to potkrijepiti slikama vitkih i sretnih žena na ambalaži, blago rečeno nije uredu. Naročito zato što ovakve proizvode uzimaju osobe koje žele smršati pa su ubijeđene da jedu nešto što će im u tome pomoći.
Sastojak u hrani koji takođe treba izbjegavati je hidrogenizovano suncokretovo ulje, što je samo drugi naziv za margarin o kojem sam napisala cijeli članak (https://nutricionizam.ba/zivotni-stil/maslac-ili-margarin).
Ono što je pozitivno je prisustvo grožđica i chia sjemenki ali ne i ušećerene brusnice.
Pogađate, zato što je brusnica u šećeru. To dođe kao da istovremeno vježbamo i jedemo čokoladu. Koja je svrha?
Ipak, taj udio je 2,5 % (2,5 g/100g proizvoda) chia sjemenki i 7% (7 g na 100 g proizvoda) grožđica. Nije mi bilo mrsko da izvagam koliko tačno chia i gožđica se nalazi u ovim proizvodima. Mala kafena kašičica je 3 g chia sjemenki. Oko 7 g grožđica je jedva nekih 9 komada. Slika je ispod.
Napominjem da niti jedno pakovanje nije od 100 g, nego gotovo pola manje. Dakle, u pola manje je i chia sjemenki i grožđica. Svakako se treba zapitati da li je ova količina dovoljan argument da neki proizvod zovemo „zdravim“? O tome bi se mogao napisati još jedan jako dug članak.
Možda će sada neko reći da pretjerujem, ali predugo se bavim hranom i mozak mi sam analizira ovakve stvari kada čitam. Što reći da vježba čini majstora. Prehrana nije nešto sa čime se naučeni rodimo ali nam je toliko važna da bih uvela časove kuhanja i nauke o prehrani u osnovnu školu. Vjerujem da bi više koristili djeci nego silni sati učenja činjenica koje kasnije mogu upotrijebiti samo u nekom kvizu. Znanje o prehrani spada u opštu kulturu i kao takvo ga treba posmatrati. Kako osnovne stvari ne naučimo još kao mali, onda kad odrastemo nemamo vremena da satima čitamo sitna slova na ambalaži i samim tim dobijemo dobar argument da krivimo druge. A odgovornost je uvijek na nama. To je naša ljenost. Postali smo lijeni da vježbamo, da kuhamo, pa čak i da čitamo šta piše na onom što jedemo. Ta generalna ljenost osnovni je uzrok mnogih bolesti koje kasnije skupo plaćamo ne samo novcem nego i zdravljem, kvalitetom življenja pa i životom. A ljenost njegujemo sami….i to je taj krug.
Nisam imala srca da ovaj članak ne završim nekim pozitivnim savjetom.
Zobene ili ovsene pahuljice koje se nalaze u ovim proizvodima imaju blagotvoran učinak na naše zdravlje.
Ako pogledamo tablicu sastava koju sam preuzela sa www.tablicakalorija.com vidi se da su najveći udio složeni ugljični hidrati u obliku škroba te vlakna. Sadrže i visok udio proteina i masti. Ne sadrže holesterol i gluten. Vrlo je bitno da li se radi o cjelovitom ovsenom zrnu koje sadrži i ljusku čime se povećava sadržaj složenih ugljenih hidrata i vlakana. Vlakna su pravi prijatelji probave, ubrzavaju rad crijeva ali i pomažu kod snižavanja visokih vrijednosti holesterola u krvi. Treba paziti i na činjenicu da su instant pahuljice prerađene fosfatima kako bi lakše apsorbovale vodu. Instant ili obične, ovsene pahuljice odličan su izbor za doručak u kombinaciji sa mlijekom i jogurtom jer bubre, povećavaju svoj volumen a zbog visokog sadržaja složenih ugljikohidrata sporo se razlažu i daju dugotrajniji osjećaj sitosti. Upravo ova osobina se ističe kod proizvoda o kojima sam gore pisala. Međutim, dodavanje šećera, hidrogeniziranih masti i kukuruznog sirupa ove proizvode čini „junk“ hranom. Zato je najbolje kupovati obične ovsene pahuljice. One se mogu pokiseliti preko noći kako bi više nabubrile i time postale lakše svarljive. Ukoliko nemate ovaj običaj, onda se ujutro mogu pokiseliti toplim mlijekom ili staviti u blender.
Jako je bitno paziti na kupovanje i čuvanje pahuljica. Treba ih držati u dobro zatvorenoj kutiji a ne kesama jer sadrže enzime koji mogu dovesti do užeglosti. Otvorena pakovanja, potrošiti što prije.
Kako ih jesti? Kombinacija je bezbroj. Nakon jednostavnog prelijevanja vodom, mlijekom ili jogurtum, može im se dodati orašasto voće, suho voće, lan, chia sjemenke, cimet, voće itd. Izbjegavati šećer i vještačka sladila a ukoliko ipak želite popraviti okus, dodajte malo meda.
I na kraju, nemojte biti lijeni kada je u pitanju zdravlje. Prije ili kasnije, to donese posljedicu. Najlakši način da pomognemo sebi je upravo izbor namirnica koje jedemo. Učimo djecu da čitaju deklaracije, pokažimo im šta znače pojedini sastojci. To je najmanje što možemo učiniti kako bi doprinijeli opštem zdravlju stanovništva.
