Veoma često pitanje koje mi postavljaju je da li koristiti maslac (puter) ili margarin? Za početak moramo znati šta su ove namirnice i kako se dobijaju. Maslac (puter) je prema istorijskim nalazima nastao još prije 2000 godina p.n.e. Smatra se da su ga prvi razvili Sirijci i Arapi a kasnije se proizvodnja pominje u različitim dijelovima svijeta. Vrlo često se danas na pakovanju vidi slika drvene bačvice iako se danas maslac pakuje u parafinski papir i foliju. Razlog tome je što se maslac prvo čuvao u drvenim bačvicama kako bi zadržao svoj poseban sastav. Maslac se poizvodi od mlijeka, dakle životinjskog je porijekla. Ima veliku energetsku vrijednost od oko 700…
-
-
Selen i cink – čuvari naše imunosti!
piše: mr.ph. Kristina Duspara Imunitetu kao sveprisutnoj, besplatnoj i neophodnoj obrani našeg organizma od štetnih faktora sredine povremeno je potrebna pomoć. Selen i cink značajno mogu uticati u održavanju homeostaze i doprinijeti prolongiranju razvijanja oboljenja. Osobe izložene oksidativnom stresu, povećanoj aerozagađenosti, pušači te osobe koje već imaju razvijenu neku inflamatornu ili virusnu bolest posebno trebaju obratiti pažnju na blagodati ova dva minerala. Selen je esencijalni mineral koji se u osnovi nalazi u tragovima u našem organizmu. Veoma je jak antioksidans, posebno u kombinaciji s vitaminom E ili nekim drugim antioksidansom. Antioksidansi su supstance koje vežu ili „hvataju“ za sebe slobodne radikale koji oštećuju fosfolipidni dvosloj ćelijskih membrana te nukleinske kiseline…
-
Medvjeđi luk ili srijemuš
Buđenje prirode u proljeće je zaista čudesno. Stidljivo se pojavljuje prvo zelenilo i prvi cvjetovi. Na obroncima šuma iz lukovice, izrastu zeleni listovi a nakon listova uspravna i do 25 cm dugačka cvjetna stabljika. Cijela biljka ima miris na češnjak (bijeli luk), posebno ako se protrlja ili zgnječi. Upravo zbog toga se i naziva medvjeđi luk a u nekim krajevima srijemuš. Pripada porodici Liliaceae – ljiljani. Srijemuš sadrži sumporne spojeve iz grupe alicina, kojima se pripisuje ljekovito djelovanje. Osim alicilina koji ima antibiotsko djelovanje, srijemuš sadrži eterično ulje s alisulfidima – slično kao i u češnjaku, biološke katalizatore i do 15 % polisaharida. Mladi listovi sadrže 20-50 mg% vitamina C…
-
Nar ili šipak
Nikako se ne može zamisliti zima bez nara. Nar ili šipak je je jedna od prvih voćki koje su se počele uzgajati, zajedno sa maslinama, grožđem, smokvama i datulom. Porijeklom je iz Azije ali ga dnas ima u cijelom sredozemlju i Americi. Vrlo često naru su se pripisivala mistična svojstva, upravo zbog karakterističnog oblika i izgleda samog ploda. Plod nara može biti u prečniku od 5 do 12 cm, unutar kojeg se nalaze na stotine jarko crvenih i veoma sočnih zrna. Nar sazrijeva od početka jeseni a može se naći sve do januara. Savremene metode čuvanja, produžuju njegovu dostupnost, pa se može naći i tokom cijele zime u prodaji. Ono…
-
Breskva
Postoji voće koje nas veže za određeni dio života ili mjesto na kojem smo bili. Sigurna sam da su to i breskve. Razlog tome je što su tipično sezonsko voće koje dozrijeva u pola ljeta. Vrlo često smo ga jeli kao mali na plažama ili pak negdje na selima, gdje breskve imaju poseban miris i ukus. Kao djeca nismo voljeli dlačice na breskvama, ali u zadnje vrijeme ima mnogo vrsta koje ih nemaju. Brskve imaju malo kalorija jer sadrže oko 87% vode, 11% ugljikohidrata i gotovo nikako proteina i masti. Pravi je zlatni rudnik biološko aktivnih materija. Prije svega sadrži beta-karoten, crveno narandžasti pigment, provitamin vitamina A. Dobar je izvor…
-
Lubenica
Vreli ljetni dani se ne mogu zamisliti bez lubenice, koja je jako popularno voće u našem podneblju. Pripada istoj grupi povrća kao tikvice i krastavci. Poznata je od davnina a navjiše se uzgaja u području Mediterana. Postoji više vrsta lubenice, koje se odlikuju zelenom bojom kore, sa ili bez šara, te okruglog ili duguljastog izgleda. Lubenica je idealno voće za one koji žele izgubiti višak kilograma. Ima jako malu energetsku vrijednost oko 30 kcal/100 g. Pri tome je najviše ugljikohidrata oko 7 %, te nešto malo masti i proteina. Lubenica je voće iznimno bogato mineralima pa se preporučuje kao zamjena za vodu, posebno u ljetnim mjesecima, kada se tijelo pojačano…
-
Grožđe
Jedno od najpopularnijih i jako nutritivno vrijednih je grožđe. Ovo popularno voće uzgaja se širom svijeta, pa i kod nas. Odlikuje se različitim sortama, koje se dijele na stono grožđe tj. ono koje se konzumira u svježem stanju te sorte koje se skoriste za proizvodnju vina, sokova, octa, rakija itd. Grožđe se često i suši, pa konzumira u obliku grožđica a od sjemenki grožđa izrađuje se aromatično ulje. Plodovi grožđa su jako bogati energijom, jer sadrže mnogo šećera. U 100 g plodova, nalazi se oko 18 g uljikohidrata te oko 15 g šećera i nešto malo proteina i masti. Od vitamina prisutni su vitamin C, svi vitamini B grupe (osim…
-
Peršun
U našim krajevima, peršun spada među najpoznatije začine. Potiče iz Mediterana odakle se raširio po cijelom svijetu. U mnogim državama sada se može naći i kao samonikla, divlja biljka. Energetska vrijednost peršuna je oko 36 kCal/100 g, pri čemu najvećim dijelom energija potiče od ugljikohidrata 6,3%, proteina 3% i nešto malo masti. Ovaj poznati zeleni list jako je bogat mineralima i to kalcijumom, željezom, magnezijumom, fosforom, cinkom i manganom. Vitaminski sastav je takođe raznolik i sastoji se od vitamina C, vitamina B grupe, vitamina A i E te K. Posebno treba naglasiti prisustvo biološki aktivnih supstanci kao što su lutein i zeaksantin od kojih potiče ljekovito svojstvo ove biljke.…
-
Paprika
Dolazak jeseni obilježen je i pripremom raznih vrsta zimnice, pri čemu glavnu ulogu nerijetko igra paprika. Miris prženih paprika, već se može osjetiti na svakom koraku. Jednogodišnja biljka daje različite plodove, od jako malih, okrugli, do većih, duguljastih, zelenih, žutih ili pak crvenih primjeraka, koji mogu biti ljutog ili blagog ukusa. U Evropi je uzgoj paprike jako zastupljen, mada se više vezuje za mediteransku kuhinju. Paprika spada u nutritivno bogate namirnice. Sadrži mnogo vode, nešto ugljikohidrata, te malo proteina i masti, ali je bogata vlaknima, kao i vitaminima i mineralima. Ima malu energetsku vrijednost, svega 20 kcal na 100 g, što je čini idealnom namirnicom za kombinovanje u različitim…
-
Trešnje
Teško je odoljeti ovom jako ukusnom voću a zbog boje, izgledaju jako privlačno i za oko. Trešnja je voće koje raste na drvetu, žutih ili crvenih plodova. Trešnja spada u ostalo voće i ima malu energetsku vrijednost. Naime, 100 g trešanja ima oko 32 kcal. Najbolje je uzimati trešnje između glavnih obroka, tj. poslije obroka, jer ako ih jedemo prije obroka sprječavaju lučenje probavnih enzima što može otežati probavu mesa. Na trešnje ne treba piti vodu a naročito ne alkohol. Ono što je čini posebnom je sadržaj sirovih vlakana koja su neophodna za normalnu crijevnu peristaltiku. Trešnje imaju oko 2 g vlakana na 100 g plodova. Takođe, sadrže gotovo…
