Veoma važna stepenica u piramidi prehrane su voće i povrće. U ovu skupinu spadaju svježe voće i povrće kao i 100% sok od voća i povrća. Voće i povrće može biti konzervirano na razne načine: smrznuto, sušeno, pasterizovano, sterilizovano, narezano ili cijelo itd. Osnovna karakteristika voća i povrća je niska kalorijska vrijednost pri čemu su izuzetak samo avokado i masline. Osim masti, nizak je je udio i proteina. Sa druge strane voće i povrće je dobar izvor minerala i vitamina, vlakana, ugljikohidrata, te jako vrijednih biološki aktivnih materija. Njihov značaj za dzravlje ljudi se svaki dan dokazuje, a do sada je poznato preko 1000 različitih biološki aktivnih materija iz voća i povrća. Najpoznatiji su:
– karotenoidi – prisutni u žutom, narandžastom i tamnozelenom lisnatom povrću i voću,
– kumarini – povrće i citrusi,
– flavonoidi – gotovo u svakom voću i povrću,
– fenoli – gotovo u svakom voću i povrću,
– izoflavoni – soja,
– glukozinolati – brokule, kupus i sl.
Voće i povrće se prije svega povezuje sa antioksidativnim djelovanjem pa samim tim je bitno u prevenciji starenja, te smanjenja rizika za razvoj mnogih bolesti. Mehanizami djelovanja se još uvijek istražuju ali u svakom slučaju već sada je mnogo studija potvrdilo pozitivno djelovanje na očuvanje zdravlje i prevenciju bolesti.
Ipak postoje i neke stvari na koje treba obratiti pažnju, posebno ako se radi osobama sa zdravstvenim tegobama. Tako osobe koje uzimaju antikoagulacijske lijekove (varfarin) ne smiju unositi više od 90 do 120 µg vitamina K te se samim tim mora obratiti pažnja na količinu zelenog lisnatog povrća koje sadrži velike količine ovog vitamina. Osobe sa poremećajem štitne žlijezde se ne preporučuje konzumacija repe jer sadrži goitrogene materije. U grahoricama su prisutni oksalati koji mogu kristalizirati i izazivati poteškoće sa bubrezima i mokraćnim mjehurom, pa prilikom prehrane osoba sa bubrežnim oboljenja treba obratiti pažnju na ove materije.
