Teško je odoljeti ovom jako ukusnom voću a zbog boje, izgledaju jako privlačno i za oko. Trešnja je voće koje raste na drvetu, žutih ili crvenih plodova. Trešnja spada u ostalo voće i ima malu energetsku vrijednost. Naime, 100 g trešanja ima oko 32 kcal. Najbolje je uzimati trešnje između glavnih obroka, tj. poslije obroka, jer ako ih jedemo prije obroka sprječavaju lučenje probavnih enzima što može otežati probavu mesa. Na trešnje ne treba piti vodu a naročito ne alkohol.
Ono što je čini posebnom je sadržaj sirovih vlakana koja su neophodna za normalnu crijevnu peristaltiku. Trešnje imaju oko 2 g vlakana na 100 g plodova. Takođe, sadrže gotovo sve vitamine ali u manjim količinama, te minerale i posebno važne fitohemikalije. Prije svega to su flavonoidi koji daju boju ovom voću a jako su dobri antioksidansi. Imaju protivupalno djelovanje, te smanjuju simptome alergije i astme. Poznata je i ljekovitost peteljke trešnje koja je bogata taninima. U narodnoj medicini se priprema čaj od peteljke trešanja kao pomoć prilikom izbacivanja kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.
Trešnje se beru u maju i junu u našim krajevima. Imaju kratak rok trajanja i treba ih što prije pojesti.Mogu trajati par dana u frižideru a često se plodovi i smrzavaju kako bi im se produžio vijek trajanja. Smrzavanje se obavlja kao i kod jagoda, pojedinačno se očisti svaki plod, poreda na ravnu posudu i onda smrze. Nakon smrzavanja plodovi se istresu u kutije ili kese. Preporuka je da se trešnje jedu svježe, ali vrlo često se pripremaju i razna jela od trešanja. Najčešće su to razne poslastice ali se mogu dodati i raznim salatama.
