Pravilna ili zdrava prehrana postala je imperativ u savremenom životu ljudi. Savremeni način života udaljio je ljude od osnovnog Hipokratovog postulata: „Neka hrana bude lijek a lijek neka bude tvoja hrana“. Sa druge strane, hrana je postala način zadovoljenja emocionalnih praznina kod čovjeka i na neki način utjeha za životne probleme pred kojima se nalazimo. Sve to je rezultiralo ekspanzijom poremećaja u prehrani, pojavi pretilosti ali i poplavom savjeta i preporuka vezanih za prehranu. Neki od njih su provjereni raznim studijama, ali mnogo toga se preporučuje na osnovu iskustva. Pravilna prehrana ne treba da bude teškoća u svakodnevnom životu niti nešto što je nemoguće provesti u djelo. Naprotiv, hrana je dio našeg života svaki dan i treba nam pružiti kako zdravlje tako i uživanje u okusima, mirisima, boji itd.
Prije svega treba reći da termini koji se danas mogu čuti ili pročitati kao što su: pravilna prehrana, zdrava prehrana, uravnotežena prehrana, jesu skoro isto. Naime, prehrana nije zdrava niti pravilna ukoliko ne ispunjava unos odgovarajuće količine energije hranom te ukoliko nije raznovrsna u pogledu svih grupa namirnica, kako gradivnih materija (proteini, masti i ugljiko hidrati) tako i zaštitnih (vitamini i minerali). Sve ove namirnice je potrebno znati dobro kombinovati i pametno odabrati, pripremiti na odgovarajući način te na kraju unijeti u organizam u nekoliko obroka dnevno.
Svako od nas je individua za sebe, pa je planiranje obroka potrebno početi upravo od svojih navika, načina života, potreba i sl. Moramo znati koliko nam je energije potrebno za obavljanje svakodnevnih obaveza, kakve su ekonomske mogućnosti, kulturni nivo i navike u ishrani. Nema potrebe za uzimanjem hrane u kojoj ne uživamo ili koja nam pričinjava probavne smetnje, nego pokušati naći namirnicu sličnog sastava kojom ćemo je zamijeniti . Naravno, kada je u pitanju uzimanje određenih namirnica moramo znati da se ukus razvija, stiče, pamti. Sjetimo se samo pojedinih namirnica koja smo uzimali u djetinjstvu i koje smo voljeli. Te namirnice će nas cijeli život asocirati na ljude i događaje iz tog perioda. Zato je vrlo važno razvijati kulturu jedenja i uzimanja raznovrsne hrane kod djece. Vježbanjem naših čula, moguće je usvojiti uzimanje namirnica za koje ranije nismo smatrali da su privlačne. Uvođenjem novih načina pripreme namirnica i kombiniranjem sa drugim, takođe se može uticati na prihvatanje određenih promjena u prehrani. U stalnoj životnoj žurbi zaboravljamo obroke, preskačemo, jedemo onda kada se sjetimo ili kada osjetimo napad gladi. Može se reći da je ovo jedan od osnovnih uzroka debljine. Vrlo je bitno uzeti u toku dana više obroka, sa manjom količinom hrane. Uzimanje velikih količina hrane u toku jednog obroka opterećava probavni sistem pa i cijeli organizam.
Sve ovo je prvi korak u definisanju svakodnevnih potreba i procjene prehrambenog statusa svakog pojedinca. Usvajanje prehrambenih navika je posao koji zahtijeva prije svega volju i istrajnost da se radi na sebi. Ne treba zaboraviti da je prehrana navika i da kao i sve ostale navike zahtijeva trud da bi se promijenila ili prevazišla. Ono što je utješno jeste činjenica da nije nemoguće i da je osnova svega naša odluka da uradimo nešto za sebe i svoje zdravlje, a da pri tome uživamo u lijepim obrocima i hrani.
