Neodoljivi simbol kraja ljeta ali i cijele jeseni su svakako smokve. Neobično voće, lijepog ukusa poznato je još od davnina. Smatra se da je stablo smokve prvo kultivisano voće na svijetu. Ono što mnogi ne znaju je da je plod smokve ustvari njen cvijet, a pravi plod su sitne sjemenke koje ispunjavaju ovaj omotač. Smokva je simbol Mediterana u koji su došle preko Turske, iz Indije.
Smokva je nutritivno jako bogata biljka. Energetska vrijednost 100 g svježih smokava je oko 75 kcal, pri čemu je najveća količina energije iz ugljikohidrata, sadrži još nešto malo masti i proteina. Paleta minerala koja se nalazi u smokvama je jako široka. Najviše ima kalija, kalcija, magnezija, fosfora, mangana, željeza, te nešto manje selena, bakra i cinka. Od vitamina su najviše prisutni vitamini B kompleksa, vitamini E i K i malo vitamina C. Posebno treba naglasiti da je smokva bogata vlaknima te fitosterolima i beta karotenom. Vlakna prisutna u smokvi su topljiva, tako da su dobro iskoristiva u našem organizmu. Vlakna pomažu kontroli šećera u krvi, snižavaju nivo kolesterola tako što ga vežu u probavnom traktu i izbacuju iz organizma. Topiva vlakna pomažu osjećaju sitosti, tako da mogu biti od koristi pri održavanju tjelesne težine. Topiva vlakna takođe ubrzavaju probavu, te na taj način pozitivno djeluju i na zdravlje debelog crijeva. Smokva sadrži i širok spektar polifenola o kojima sam već pisala u ranijim tekstovima. Međutim, napomenut ću samo kumarin i benzaldehid, koji se inače koriste u terapiji protiv raka, a prirodno se nalaze u smokvama. Flavonoidi su još jedna grupa biljnih spojeva koji se nalaze u smokvama i to u značajnoj količini (oko 1 g/100 g), a koji se povezuju sa prevencijom bolesti krvotoka i smanjenja rizika od srčanog udara. Ako se sjetimo da smokva ima veliku količinu kalija i kalcija, može se reći da i regulacijom krvnog pritiska smokve mogu pomoći očuvanju srca. Smokva sadrži i veću količinu voćnog šećera, tako da se preporučuje kao prirodni stimulator mozga. Mljevene smokve se u narodnoj medicini koriste i za pravljenje maski za lice, čime se postiže čišćenje kože.
Smokve su na našem području kratko vrijeme prisutne svježe. Kada se kupuje svježi plod treba paziti da su neoštećene, mekane na dodir, blagog mirisa. Ukoliko je vanjska kožica napuknuta, to nije nikakva smetnja ako ih jedete odmah i svježe. Zrele smokve se trebaju pojesti što prije, a kako su jako osjetljive, mogu se čuvati u frižideru poredane u jednom sloju, najviše dva dana. Bitno je znati da nedozreli plodovi, nakon branja neće dostići karakterističnu aromu. Smokve se mogu zamrznuti ali se najčešće suše i kao takve često nalaze na tržištu. Najčešće se jedu svježe mada se mogu korisititi i kod pripreme različitih jela, slatkih i slanih.
