Probiotički mliječni proizvodi

U poslednjih petnaest godina prava je ekspanzija prehrambenih proizvoda kojima se dodaju određeni sastojci sa ciljem da joj se obogati sastav ili postigne specifično djelovanje na organizam. Posebnu ulogu imaju probiotički mliječni proizvodi, koji u svom sastavu imaju bakterijske kulture. Da bismo shvatili šta su i kako nam služe potrebno je znati neke činjenice o ljudskom probavnom sistemu. Probavni sistem čovjeka je dinamična mješavina esencijalnih mikroorganizama na koju utiču genetika, okolina, način prehrane i bolesti. Profil bakterijske populacije se razlikuje duž probavnog trakta ali i među pojedincima. Količina mikroorganizama koji „stanuju“ u crijevima se računa da je 35 do 50% ukupnog sadržaja.

Fiziološke funkcije probavnih mikroorganizama su višestruke: zaštitno djelovanje od specifičnih bakterija, zaštita epitelnih ćelija crijeva, proizvodnja esencijalnih nutrijenata sluznice kao što su kratko-lančane masne kiseline i amino kiseline, sprečavanje rasta patogenih bakterija, stimulacija imuniteta crijeva itd. Smanjenje broja ili promjena u odnosima korisnih bakterija u probavnom traktu se naziva disbioza i povezana je sa različitim bolestima.

Nakon obroka, usljed lučenja žuči, prisustva hlorovodnične kiseline i pepsina, relativno malo bakterija ostaje u želucu. Sa druge strane, smanjeno lučenje želučanih sokova može povećati rizik od upale sluznice želuca (gastritis), doprinijeti rastu bakterija u tankom crijevu ili povećati broj mikroorganizama koji dolaze u debelo crijevo. Jedna od jako otpornih bakterija na kiselu sredinu želuca je i Helicobacter pylori. Ipak, najintenzivinije djelovanje probiotičkih bakterija je u zadnjem dijelu tankog crijeva i debelom crijevu. Ove bakterije pomažu razlaganje hrane koja je uspjela nesvarena doći do zadnjeg dijela probavnog trakta ali i vrše sintezu bitnih hranjivih tvari kao što je vitamin K, vitamin B12, tiamin i riboflavin. Zbog ove višestruke uloge, potrebno je očuvati dovoljan broj i okruženje za dobre crijevne bakterije. Ovo se postiže upotrebom probiotika, prebiotika i simbiotika.

Nadam se da sam do sada uspjela jednostavno objasniti ulogu stanovnika našeg probavnog trakta. Dakle, probiotici su živi mikroogranizmi koji, ako se uzimaju u odgovarajućim količinama, doprinose zdravlju ljudi. Nalaze se u fermentiranim prehrambenim proizvodima kao što je miso i kiseli kupus. Mogu se nalaziti i u dodacima prehrani i fortificiranoj hrani. Do sada je kroz mnogo studija dokazano njihovo blagotvorno djelovanje u prevenciji i liječenju gastrointestinalih i sistemskih bolesti. Međutim, kod preporuke za uzimanje mora se voditi računa o tačno određenoj mikrobnoj vrsti za koju je dokazano da pozitivno djeluje na zdravlje ljudi. Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane koji stimuliraju rast probiotika. Drugim riječima, prebiotici omogućavaju brži rast i bolje okruženje za djelovanje probiotika. Najbolji prebiotici iz hrane su svakako neprobavljiva vlakna kao što su inulin, oligosaharidi i arabinogalaktani. Neke od namirnica koje sadrže prebiotike su: crni i bijeli luk, praziluk, rotkvice, šargarepa, kokos i kokosovo brašno, laneno i chia sjeme, paradajz, banane, cikorija, maslačak, artičoka, šparoge i slatki krompir. Sinbiotici su sinergistička kombinacija probiotika i prebiotika u istoj hrani ili dodatku prehrani.

Zanimalo me je šta kažu vodiči i preporuke kada su u pitanju probiotici u vidu dodataka prehrani. Pronašla sam da se probioticima smatraju prije svega sojevi bakterija Lactobacillus acidophilus i Bifidobacteria, koji su za sada najviše istraženi. Zvanično se preporučuju kao dodaci prehrani kod diareje (proljeva) izazvanog rota virusom i uzimanjem antibiotika. Preporučuju se još kod atopijskog dermatitisa (ekcema), diareje izazvane Clostridium difficile i kemoterapijom, zatvora, upale izazvane Helicobacter pylori, dječijih kolika, iritabilnog sindroma crijeva, priraslica, infekcija dišnog sistema, putničke diareje i ulceroznog kolitisa. Doziranje je različito i mjeri se u kolonijama po dozi (number of colony-forming units – CFU). Kreće se u rasponu od 1 do 450 000 000 000 CFU, ovisno o stanju za koje se preporučuje i terapijskom efektu koji se želi postići. Pozitivan učinak probiotika nije moguć bez dnevnog unosa 106 do 1010 CFU (odnosno 10⁶ do 10¹⁰ bakterija). Doze od 106 do 109 CFU se upotrebljavaju u preventivne svrhe dok se doze od 109 do 1010 CFU koriste u terapijske svrhe.

Kada su u pitanju kontraindikacije, ne preporučuje se pacijentima na hemodijalizi zbog rizika od sepse, kao i kod određenih imunoloških stanja. U velikim dozama dodatak prehrani na bazi probiotika može izazvati proljev. Za većinu proizvoda koji sadrže probiotike veoma je bitno da se čuvaju u frižideru, kako bi se održale bakterijske kulture. U svakom pripravku koji se koristi važan je i kvalitet bakterijske kulture a ne samo količina, jer one moraju preživjeti djelovanje želučane i žučne kiseline, alkalitet dvanaestopalačnog crijeva i tek onda doći u crijeva gdje djeluju. Neke preporuke kažu da bi probitoke trebalo uzimati bar 5 puta sedmično kako bi se održalo njihovo djelovanje na crijevnu mikrofloru. Ako se radi o dodatku prehrani na bazi probiotika, obavezno se pridržavati upute za upotrebu.

Sad kad znamo osnove djelovanja probiotika, mogu da krenem sa recenzijom proizvoda koje sam nasumično odabrala. Kriterij mi je bio da su proizvodi popularni i da imaju različit sastav. Slučajno su sva tri proizvoda istog proizvođača, ali sastav većine ovih proizvoda je jako sličan.

Sastav B’Aktiv LGG Dukat natur: Fermentirano, djelimično obrano mlijeko sa 1,5% mliječne masti, jogurtna kultura, probiotske bakterije LGG (Lactobacillus rhamnosus Gorbach &Goldin ATTC53103) 10⁸/300 g.

Sastav SenSia Dukat: pasterizirano mlijeko s 2,8% mliječne masti, pripravak jabuka, kruška, grožđe sa vlaknima 10% (šećer, sok iz koncentrata jabuke 20%, kaša kruške 20%, sok iz koncetrata grožđa 10,3%, oligofruktoza 10%, zgušnjivač guma arabika, pektin, arome), šećer, jogurtna kultura, probiotske bakterije 10⁹ Bifidus naturalis/pakovanju. Pakovanje: 330g.

Sastav B’Aktiv LGG Acai-šumski miks: pasterizirano, djelimično obrano mlijeko s 1,5% mliječne masti, voćni pripravak acai-šumski miks 10% (šećer, sok acai^* 15,5%, kaša od koncetrirane kaše jagoda 15%, glukozno-fruktozni sirup, sok kupine^* 7%, sok crnog ribizla^* 5,5%, sok bazge^* 5%, sok borovnice^* 2% (^*iz koncentriranog soka), modificirani škrob, zgušnjivač pektin, bojilo: biljni koncentrat, arome, regulator kiselosti: trinatrij citrat), šećer, jogurtna kultura, probiotske bakterije 10⁸ LGG/pakovanju (Lactobacillus rhamnosus Gorbach &Goldin ATTC53103).

Lako je uočiti da se svi proizvodi sastoje prije svega od pasteriziranog i fermentiranog mlijeka. Fermentacija se postiže jogurtnom kulturom. To su takođe bakterije mliječnog vrenja ali ih ne treba miješati sa probiotičkim bakterijama. Razlog tome je što se bakterije jogurtne kulture ne nalaze u crijevima čovjeka kao što je to slučaj sa probioticima, te je njihova uloga prije svega fermentacija mlijeka kako bi se dobio jogurt. Prvi proizvod B’Aktiv LGG Dukat natur nema dodatke.

Druga dva proizvoda osim fermentiranog mlijeka i probitotičkih bakterija sadrže i „voćni pripravak“. Ono što je u tim pripravcima pozitivno je sadržaj voća ali dodatak različitih poboljšivača kao što su arome i boje prilično je nepoželjno. Iako su sve to dozvoljeni sastojci, koji proizvodima poput ovih daju određene osobine i trajnost, često se radi o aditivima koji mogu biti vještačkog porijekla i izazivati određene poremećaje kod osjetljivih ljudi. Takođe, oba ova proizvoda imaju dodat šećer i to: SenSia Dukat ima 12,3 g/100 g i B’Aktiv LGG Acai-šumski miks 13,9 g/100 g. Ilustracije radi, jedna supena kašika je 15 g šećera. Ukoliko popijemo cijelo pakovanje od 330 g SenSia Dukat-a unijeli smo oko 40 g šećera (gotovo 3 kašike), a B’Aktiv LGG Acai-šumski miks-om po pakovanju unesemo još i nešto više. Ovo se često zaboravlja pa osobe koje žele da smršaju uzimaju upravo ove napitke, vjerujući da konzumiraju namirnicu koja je zdrava i „light“. Zato je veoma bitno čitati deklaracije, ma kako sitnim slovima bile napisane.

Ono što je pohvalno u sva tri proizvoda je broj probiotičkih bakterija na nivou koji je preporučen, kako bi ostvarili svoje pozitivno djelovanje, pod uslovom da popijete jedno cijelo pakovanje dnevno. Sva tri proizvoda imaju konzistenciju, miris i ukus svojstven proizvodu. SenSia Dukat i B’Aktiv LGG Acai-šumski miks imaju izražen miris na voće (ili arome) i po meni presladak ukus.

Šta bih ja preporučila?

U ovom slučaju, ako želite unijeti probiotik koji je jeftin i efikasan, uzela bih ovaj prvi, B’Aktiv LGG Dukat natur. Međutim, ako želite da probiotik ima ulogu obroka ili da samo ima bolji okus, poput ova druga dva, onda bih napravila vlastiti miks. Jedna mogućnost je B’Aktiv LGG Dukat natur u koji dodate kašiku chia sjemenki i izrežete jednu sezonsku voćku. Na taj način chia će služiti kao prebiotik, pomoći će djelovanje probiotika a voće će dodati aromu, vitamine i vlakna. U ovo se mogu dodati i zobene pahuljice, zasladiti sa malo meda (po ukusu) i napraviti uravnotežen doručak.

Kombinacija i ideja je bezbroj. Treba samo malo mašte i volje da se provedu u djelo. Ipak, kada su u pitanju probiotici dobit je zaista velika i neupitna. A kako smo u sezoni zime, sve ove pripravke, oni koji su bili vrijedni pa napravili zimnicu, mogu uzeti u prirodnom probiotiku u vidu dobrog starog kiselog kupusa.