Prosječan čovjek danas je zatrpan raznim savjetima kako jesti, preporukama o zdravijoj prehrani, najboljim načinima održavanja tjelesne težine itd. Masovni mediji neiscrpno svaki dan obavještavaju o otkrićima koja govore u prilog ili protiv neke namirnice, navike ili pak načinu pripreme hrane. Svaki pokušaj davanja univerzalnih savjeta o prehrani svim ljudima, može se smatrati površnim i neučinkovitim. Svako od nas je poseban i ima drugačiji način života, drugačiji organizam, genetski potencijal, socijalni status, navike te se samim tim nameće i potreba za pojedinačnim pristupom svakom pojedincu. Sa druge strane, svako od nas bi trebao upoznati dovoljno sebe, toliko da može uzimati hranu koja mu najbolje odgovara i povoljno utiče na zdravlje. Na osnovu svih ovih informacija o sebi, potrebno je izbalansirati unos hrane sa dnevnon potrošnjom, kako ne bi dolazilo do unosa većih količina energije nego što je tijelo u stanju potrošiti. Kao posljedica ovog disbalansa javlja se gojaznost i pretilost. S druge strane, postoji još jedna krajnost, a to je unos mnogo manjih količina energije u odnosu na potrošnju, što opet za posljedicu ima nastanak bolesti kao što je anoreksija i bulimija. Opasno je i na svoju ruku raditi restrikcijske dijete tj. isključiti iz prehrane određene namirnice ili pak cijele grupe namirnica. Zato je naidealnije uskladiti svoje dnevne potrebe sa opšte prihvaćenom Piramidom pravilne prehrane osmišljenom 1992. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Iako je do danas preživjela mnogo modifikacija, osnovna misao je ista. Namirnice su u okviru piramide podijeljene u 6 grupa koje su raspoređene na 4 nivoa. Pojedini nivoi i njihova površina ukazuju na potrebnu zastupljenost pojedinih namirnica.
Bazu piramide, a samim tim i osnovu naše dnevne prehrane trebaju činiti žitarice i proizvodi od žitarica (do 45 % dnevnih energetskih potreba): pšenica, zob, raž, ječam, kukuruz, razne vrste hljeba i peciva, tjestenina, riža, te krompir. Ove namirnice su izvori složenih ugljikohidrata, vitamina, minerala te vlakana.
Voće i povrće čini sledeći nivo piramide. Pri tome, iz povrća treba da je 15-20 % dnevnih energetskih potreba, a iz voća 10-15 %. Prednost se daje svježem voću i povrću. Voće i povrće je bogat izvor prije svega vitamina i minerala, te pigmenata. Zbog ovih sastojaka pridaje im se antioksidacijsko djelovanje jer štite organizam od slobodnih radikala, te smanjuju rizik od dobivanja raka.
Mlijeko i mliječni proizvodi kao što su jogurt i sir, su odličan izvor bjelančevina, vitamina i minerala. Ove namirnice su osnovni izvor kalcijuma za naš organizam. Posebnu ulogu imaju i fermentirani proizvodi od mlijeka kao što su acidofilno mlijeko, kefir, razne vrsta jogurta, jer zbog svog sadržaja probiotičkih bakterija povoljno djeluju na crijevnu floru i pomažu jačanje imuniteta.
Meso, riba i jaja se često izostavljaju iz prehrane zbog činjenice da sadrže masti životinjskog porijekla. Međutim, meso je važan izvor bjelančevina, vitamina (posebno vitamin A i vitamina B grupe), minerala, fosfora, magnezija, kalija, željeza, cinka i selena. Iz tog razloga pogrešno je potpuno izbaciti meso, nego prednost treba dati manje masnim dijelovima mesa, ribi i peradi. Riba je bogata omega-3 masnim kiselinama za koju je dokazano da sprječava nastanak ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Jaja predstavljaju biološki punovrijednu namirnicu te se preporučuju prije svega u prehrani trudnica.
Masti, ulja i slatkiši se nalaze na vrhu piramide i njihova konzumacija se preporučuje što rjeđe i u što manjim količinama. Ove namirnice sadrže mnogo kalorija a malo ili nimalo hranjivih sastojaka. Masti se moraju konzumirati zbog esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima (A, D, E i K). Pri izboru masnoća i ulja za pripremu hrane treba prednost dati biljnim masnoćama.
Otkrivanjem pravog omjera namirnica za svakog od nas, treba dodati i dovoljnu količinu tekućine (prije svega voda i svježi sok od voća, čajevi) kao i svakodnevnu fizičku aktivnost. Usvajanjem ovih navika postiže se balans između unesene i potrošene energije a samim tim umanjuje rizik od nastanka bolesti.
