Objavljeno u magazinu “Ljepota i zdravlje”, januar 2015. godine
Na koji način pripremiti organizam za period od jače zimske hrane i uobičajeno pretjerivanje uz prazničnu trpezu?
Zimska hrana je bogatija kalorijama, ali ne mora biti jednolična. Zima je idealan period za zimske salate, koje su bogate vitaminima i probiotskim bakterijama. Praznična trpeza je neizostavna i ono što možemo uraditi je smanjiti unos hljeba, smanjiti porcije, piti dovoljno vode, smanjiti unos napitaka, uvesti neku fizičku aktivnost ili bar što više hodati. Vrlo bitno je slušati svoj bioritam i pronaći ono što nam odgovara kada je hrana u pitanju. U zimskom periodu dostupni su agrumi, koji su ujedno i dobar izvor vitamina i minerala, a u isto vrijeme pomažu u prevenciji prehlade i gripe.
Kako odrediti adekvatnu dnevnu energetsku vrijednost obroka tokom zime kad se manje krećemo, postoji li univerzalna formula?
Postoji jako mnogo načina za određivanje broja kalorija koje su nam potrebne. Mnoge od njih se mogu naći na internetu. Nutricionizam podržava individualan pristup kroz proračune za svakog pojedinca, uzimajuću u obzir, visinu, težinu, godine, posao kojim se bavi itd. Bez obzira na broj kalorija koji nam je potreban, veoma je bitna raznolikost prehrane, pri čemu se prednost daje voću i povrću, integralnim žitaricama te bijelom mesu i ribi. Tokom zime se preporučuju i dodaci prehrani, kako bi se nadoknadio nedostatak vitamina i minerala, ali oni ne smiju biti zamjena za uravnotežene i zdrave obroke.
Često na policama posegnem za proizvodima sa 0 % mliječne masti. Ima li zaista prave razlike kaloričnosti kod takvih u odnosu na uobičajene proizvode?
Sagorijevanjem 1 g masti oslobađa se 9 kcal energije. Uzimanjem proizvoda sa nižim procentom masti zaista unosimo hranu sa manje kalorija. Međutim, veoma je bitno reći da se taj nedostatak masti u proizvodu može nadoknaditi kroz druge materije kao što su šećeri i proteini. Na taj način se može unijeti i daleko veća količina kalorija. Masti su nosači za vitamine rastvorljive u mastima A, D, E i K, tako da proizvode sa 0% masti ne bi trebalo davati djeci. Proizvodi sa 0 % masti se preporučuju osobama sa hiperlipidemijom. Sve ovo govori da je jako bitno čitati deklaracije proizvoda sa energetskih tablica, kako ne bi došlo do zablude kada je u pitanju unos kalorija.
Da li je test na intoleranciju na namirnice pravi pokazatelj u kojem smjeru treba da idemo kada je naša prehrana u pitanju?
Test intolerancije na hranu je laboratorijski test koji mjeri nivo specifičnog imuno globulina G ( IgG ) na različite namirnice. Intolerancija na hranu nije alergija na hranu. Intolerancija na hranu je osjetljivost osobe na određene sastojke hrane pri čemu u organizmu nastaju specifična IgG antitijela. Kliničke manifestacije su manje jasne i predvidive. Mogu se kretati od probavnih smetnji pa do sasvim neprimjetnih manifestacija organizma. Test intolerancije na hranu je dobar pokazatelj kako bi trebalo planirati prehranu. Vrlo često osobe imaju zdravstvene teškoće za koje ne mogu da otkriju uzrok. Jedan od načina je primjena ovog testa. Ukidanjem jedne ili više vrsta namirnica može doći do smanjenja ovih tegoba. Međutim, ono što bih svakako preporučila jeste uravnoteženje prehrane, unos nutritivno vrijednih manjih i češćih obroka. Smanjiti ili potpuno izbaciti rafinirane šećere. Obavezno pronaći neku fizičku aktivnost koja nas raduje pa makar to bilo i samo hodanje sat vremena dnevno. Ne postoji čarobno rješenje kada je prehrana u pitanju. Prehrana je životni stil i navika a svaka navika zahtijeva trud da bi se mijenjala. Ipak, ako krenemo malim koracima, vrlo brzo ćemo vidjeti efekte a ono što poduzimamo postaće dio našeg života. Za sve one koji često nalaze razloge zašto ne mogu jesti zdravo, postavim pitanje, da li može jedna jabuka dnevno? Samo jedna jabuka dnevno je već mnogo za očuvanje zdravlja, a onda će krenuti jedna narandža, pa manje hljeba itd. Nakon nekog vremena nećete primijetiti da je to postao Vaš životni stil. Ne zaboravite da je hrana poklon koji dajete sebi i to svaki dan.
Imate li neki recept za brzi detoks organizma poslije teške hrane i alkohola za kojim ćemo posegnuti tokom decembra i januara?
Najlakši način brze detoksikacije su razni napitci od voća i povrća, juhe, mnogo vode, sna i odmaranja. Naš organizam je savršeno prilagodljiv na sve ono što mu priredimo, ali trebamo poslušati šta nam poručuje. Svježe voće i povrće je bogato vlaknima, koja imaju osobinu da u našem probavnom traktu vežu na sebe štetne tvari i izbacuju ih van. Osim toga, voće i povrće svojim sastavom pomaže oporavku organizma, naročito zbog vitamina C, koji je zaista prava blagodat za metabolizam. Snažan je antioksidans što znači da vezuje slobodne radikale, pomaže očuvanju imuniteta i neophodan je u sintezi kolagena, koji gradi našu kožu. Uzimanjem vitamina C brzo ćemo vratiti boju i živost licu, nakon burnih noći provedenih u dimu. Dobar saveznik u rješavanju nagomilanih masti svakako je i grejpfrut, koji je u ovim zimskim mjesecima jako dostupan u našim krajevima. Ono što ja uvijek volim da naglasim je naša tradicionalna kuhinja, koja je prava riznica dobrih jela. Jedno od njih je i kompot od voća, kao što su suhe šljive, jabuke, dunje.
