U prošlom članku pisala sam o maslacu i margarinu i time počela priču o mastima. To je velika tema o kojoj bi se moglo napisati jako mnogo materijala. Masti kakve god da bile, potrebne su našem organizmu. Zato ću sada pisati kakvu ulogu imaju u našem tijelu i kako tumačiti vrijednosti koje se dobiju mjerenjem. Znam da je većina nas barem ponekad uradila nalaze krvi i dobila parametre koje onda treba protumačiti. Iako na prvi pogled, to izgleda jednostavno (upoređuje se sa referentnim vrijednostima koje su obično navedene na nalazu), priča ipak nije tako prosta.
>Kako masti i sve ostalo što pojedemo, na kraju završe u krvi u obliku ovih ispisanih parametara?
Nakon što pojedemo masti, kreće varenje i razlaganje masti. U tankom crijevu se masti apsorbuju i u obliku sitno raspršenih kapljica prenose limfom i izlijevaju u vensku krv. Krvotokom masti stižu do jetre i masnog tkiva gdje se skladište. Masno tkivo ima mnogo funkcija u organizmu. Međutim, rastom viscelarnog masnog tkiva povećava se lučenje bioaktivnih molekula (adipokina) te na taj način masno tkivo poprima proupalni karakter i ponaša se kao veliki endokrini organ. Zato ja veoma razumijem gojazne osobe kad ne mogu kontrolirati svoju debljinu. Masne stanice postaju kao razuzdani podstanari, koji nakon što ste im izdali jednu sobu, žele da zauzmu cijeli stan. Osim toga, do kraja teksta ćete shvatiti da masti nastaju iz svega što pojedemo, pa i iz ugljikohidrata. Za one koji vole hemiju evo slika koja pokazuje cikluse varenja hrane kroz shemu:
(Da se malo divimo našem metabolizmu; Slika preuzeta sa: https://www.google.ba/search?tbm=isch&q=metabolism+of+fat%2C+liver&imgrc=_&ei=tnJ3WIfkAcm7ab_nucgO&emsg=NCSR&noj=1#imgrc=yQkSJq10_QiKUM%3A)
Glavni metabolički organ za masti je svakako jetra. Ona je pod kontrolom hormona i nervnog sistema (simpatičkog i parasimpatičkog). Jetra ima mnogo zadataka u metabolizmu masti: oksidacija masnih kiselina i stvaranje energije, sinteza kolesterola, fosfolipida i većine lipoproteina, sinteza masti iz bjelančevina i ugljikohidrata. To znači da kod povećanog unosa hrane, višak glukoze se pretvara u trigliceride koji se pohranjuju u masnom tkivu, dok se kod gladovanja ovaj proces okreće: trigliceridi se iz masnog tkiva hidroliziraju do slobodnih masnih kiselina koje krvlju dolaze do jetre, gdje se oksidacijom pretvaraju u ketonska tijela a zatim dopremaju u tkiva kao pogonsko gorivo. Ponovo za one koji žele slikovit prikaz, u nastavku je slika. Za ostale, samo mali podsjednik za značaj jetre u metabolizmu čovjeka.
(Njeno Veličanstvo jetra, najsavršenija „fabrika“;
Slika preuzeta sa: http://intranet.tdmu.edu.ua/data/kafedra/internal/chemistry/classes_stud/en/stomat/ptn/2/12.%20biochemical%20functions%20of%20liver..htm)
Sad kad znamo osnove metabolizma masti, možemo se vratiti priči o lipidima u krvi i parametrima koji su nama bitni. Masnoće u krvi su: trigliceridi (TG), ukupni holesterol (Tot Chol), lipoproteini velike gustoće (HDL-C) i lipoproteini male gustoće (LDL-C).
Preporučene koncentracije u krvi su u tabeli.
|
Ukupni holesterol |
<5 mmol/l |
<190 mg/dl |
|
LDL |
<3 mmol/l |
<115 mg/dl |
|
HDL |
>1 mmol/l |
>40 mg/dl |
|
Trigliceridi |
<2 mmol/l |
<180 mg/dl |
Iako se najviše priča o štetnosti holesterola želim reći da ova molekula ima važnu ulogu u organizmu bez koje ne bi mogli živjeti. Prije svega gradi ćelijske membrane i neophodan je za rad mozga. Zato je sadržaj holesterola u majčinom mlijeku jako visok. Iz holesterola nastaje mnogo vrsta hormona (muški i ženski polni hormoni), hormoni nadbubežne žlijezde itd. Holesterol je dio i molekule vitamina D, te iz njega nastaju i žučne kiseline bez kojih ne bi bilo moguće varenje hrane. Upravo zato se najveći dio holesterola proizvodi u organizmu i to je tzv. endogeni holesterol. Praktično se u tijelu proizvede 3 do 5 puta više holesterola nego što se unese hranom. Isto tako, ako i ne unesemo dovoljno holesterola, to se nadoknađuje njegovom proizvodnjom. Glavno mjesto nastajanja holesterola je jetra gdje ga se proizvede svaki dan 1 do 2 grama. Zbog njegove ogromne uloge u metabolizmu organizma, danas se sve više postavlja pitanje da li je pametno snižavati njegovu količinu u krvi i koja je korist od toga? Uzimanje statina (lijekova koji snižavaju holesterol) sve je više tema rasprava u naučnom svijetu. Naravno, ovaj dio ostavljam za neku drugu temu i Vašem vlastitom uvjerenju.
Krv se pretežno sastoji od vode, tako da se holesterol koji je jedino topiv u mastima, prenosi u obliku lijepo upakovanih molekula koje se nazivaju lipoproteini. Ove molekule se sastoje od holesterola i proteina, nama poznatijim kao LDL i HDL čestice. LDL, čestice niske gustoće, prenose holesterol iz jetre do tkiva, dok HDL, čestice visoke gustoće, sakupljaju holesterol iz raznih tkiva i dopremaju ga u jetru. Zbog svoje uloge i sastava, LDL se naziva „lošim holesterolom“ (nije zbog slova L, ono označava „low“ u skraćenici), dok se HDL naziva „dobrim holesterolom“.
U prevodu ovo znači da je poželjno imati visoku vrijednost HDL holesterola, te što je vrijednost niža i ide ispod 1 za muškarce i 1.3 za žene, pokazuje sklonost prema metaboličkom sindromu. Nivo LDL treba da je što niži i smatra se da ne treba prelaziti 3 mmol/l. Ipak, LDL čestice nisu sve jednako „loše“. Postoje one koje su manje i gušće i štetnije, dok veće i prozračne nisu opasne. Kako znati koje su kod nas prisutne? Iz ostalih parametara. Npr. ako imate nisku vrijednost triglicerida i visok nivo HDL, to govori da su u organizmu prisutne velike, prozračne, LDL čestice koje samim tim ne dovode tijelo u rizik. Međutim, visoki trigliceridi i nizak nivo HDL, upućuju na prisustvo malih, gustih čestica LDL koji je opasan za zdravlje ljudi.
Da bi bolje razumjeli nalaze, bitan je i odnos ukupni holesterol/HDL, koji treba da je manji od 6. To znači da kad podijelimo vrijednost ukupnog holesterola i HDL, ne bi trebali dobiti broj koji je veći od 6. Sve ispod je odlično.
Bitna vrijednost koju sam već spomenula, je nivo triglicerida (u prošlom tekstu o margarinu i maslacu imate sliku kako ove molekule izgledaju). Trigliceridi su molekule koje se sastoje od alkohola glicerola i masnih kiselina. Unose se hranom i pohranjuju u masnim ćelijama. Naše tijelo da bi iskoristilo trigliceride mora da ih „pokida“ na sastavne dijelove: glicerol iz kojeg nastaje glukoza i masne kiseline. Isto tako, ako jedemo više hrane bogate šećerima, višak se preko glicerola, pretvara u trigliceride i skladišti u masnom tkivu. To znači da kod visokog nivoa triglicerida, treba smanjiti unos ugljikohidrata, posebno rafinisanih šećera.
Zašto se onda vrlo često savjetuje da kod visokih vrijednosti triglicerida i ukupnog holesterola, osoba smanji unos masnoća, dok se ugljikohidrati često i ne spominju? Zato što se ne razumije metabolizam pretvaranja pojedinih molekula u organizmu. To je kao da imate požar u kući i istovremeno otvorite vrata i prozore i gasite vodom. Mora se djelovati u cjelosti, na sve faktore kako bi se tijelo dovelo u ravnotežu. Zato se moraju odmah izbaciti bijelo brašno, slatkiši, alkohol, grickalice, pržena i procesuirana hrana, kao i smanjiti unos crvenog mesa i jaja. U isto vrijeme potrebno je povećati unos vlakana kroz konzumaciju svježeg povrća i neoguljenih jabuka, ječma, raži, heljde itd. Takođe preporučuje se hrana sa nezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama (plava riba, maslinovo ulje itd.). Praktično, mediteranska prehrana najbolje doprinosi uravnoteženju masnoća u organizmu. Ono što je svakako obavezno je pokrenuti se, vježbati, trčati…..Uzimati omega-3- masne kiseline u obliku dodataka prehrani. Mogu pomoći i razni biljni pripravci koji pomažu uravnoteženju masnoća.
I na kraju, dragi čitaoci, sledeći puta kada uradite nalaze krvi, posebno lipidni status, dobro razmislite na koji način da regulirate metabolizam masnoća. Pogledajte da li je odnos holesterola i HDL ispod 6? Ako i imate povišen nivo holesterola (granica je sad 5, ranije je bila 8), da li to odmah znači da trebate „snižavati“, ako je u isto vrijeme nivo HDL visok? Na primjer. holesterol Vam je 6,5 a HDL je 2,3. Odnos holesterol/HDL je 2,8. Dakle, to je idealno. Ja tada nikako ne bih sebi snižavala holesterol, a Vama prepuštam odluku o Vašem zdravlju.
Da li odmah posegnuti za lijekom ili se posvetiti sebi i poboljšati svoj životni stil kroz pravilnu prehranu i kretanje. Ovo drugo je sporije ali rezultati su dugoročniji i mijenjaju život na bolje.
Dio literature:
Mahan LK, Escott-Stump S., Raymond JL. (2012) Krause’s Food, Nutrition and Diet Therapy, Ured.,13 izd. Saunders company, United States of America.
Anita Šupe (2013) Istine i laži o hrani. Pshihopolis institut Novi Sad.
http://www.plivazdravlje.hr/tekst/clanak/16132/Povisene-masnoce-u-krvi.html
http://www.zdravakrava.ba/hrana/hrana-za-nizi-kolesterol-1139
http://vitkigurman.com/holesterol-lchf-dijeta/
