Škola mršavljenja

Kako započeti sa promjenama prehrambenih navika?

Današnji način života, u kojem najveći dio dana sjedimo, osnovni je uzrok povećane tjelesne mase kod ljudi. Može se reći da je pretilost posljedica i naše ljenosti te velikog broja uređaja koji nešto rade za nas. Rijetko ko ide stepenicama, daljinski upravljač postoji gotovo za sve uređaje koji nas okružuju, automobili su neophodni. Na sve to jedemo jako mnogo hrane koja je visokokalorična.  Veoma bitan faktor je velika količina kalorične hrane bogate mastima i šećerima a siromašne zaštitnim materijama (vitaminima i minerala). U poslednjih nekoliko godina, trend je hrana sa smanjenim udjelom masnoće. Međutim, takva hrana nije ukusna pa joj se onda dodaju šećeri i slatke materije. Kao rezultat ovoga povećana je potrošnja šećera a ljudi i dalje osjećaju glad kada jedu ovu vrstu hrane. Šta to znači? Dokazano je da je zadovoljstvo više određeno volumenom i težinom hrane koja se pojede nego brojem kalorija. Zato su voće, povrće i slične namirnice bogate vlaknima zasitnije nego masna i rafinisana hrana sa malo masti a istovremeno imaju manje kalorija.

Najveći problem pretilosti je svakako negativan uticaj na zdravlje ljudi i povećanje rizika za razvoj bolesti: visokog krvnog pritiska, povećanje masnoće u krvi, šećerne bolesti tipa II, bolesti krvnog sistema, moždanog udara, bolesti žuči, artritisa, pa čak i tumora. Čak i mali gubitak tjelesne težine smanjit će značajno rizik za razvoj svih ovih bolesti. Osim zdravstvenih problema, pretilost može uzrokovati psihičke probleme, nesigurnost, pa čak i osudu sredine u kojoj se živi.

Pretilost je rastući problem svih država u svijetu, pa i u našoj zemlji. Rješavanje ovog problema zahtijeva cijele nacionalne strategije ali prije svega zavisi od svakog pojedinca i lične odluke da se smanji tjelesna težina. Iako svi želimo instant rješenja, moramo biti svjesni da je postizanje i održavanje tjelesne težine proces mijenjanja prehrambenih i životnih navika, koji se mora usvojiti dugoročno. Početak je prije svega zauzimanje pozitivnog stava prema promjenama koje želimo usvojiti. Vrlo je bitno znati da ne postoji dobra i loša hrana, dijeta nije gladovanje, hrana koju volimo nije uvijek loša za nas, određeni režim prehrane nije kazna i nije uskraćivanje omiljene hrane, ako nekada napravimo mali propust, to ne znači da nismo sposobni za promjenu.

Vrlo često čujemo kako neke osobe kažu da ne jedu mnogo a da se debljaju i onda smatraju da nešto nije uredu sa njihovim metabolizmom. Ovo je djelimično tačno ali je ipak više opravdanje pred samim sobom. Naime, dokazano je da rizik za pretilost djece raste za oko 30 %, ukoliko su i roditelji pretili a da je sve ostalo promjenljivi faktor na koji možemo uticati prehranom i životnim stilom. Mišići troše više energije nego salo. Iz tog razloga muškarci trebaju veću količinu kalorija nego žene te je ženama teže postići idealnu tjelesnu težinu. Starenjem se gubi na mišićnoj masi a postotak masti se povećava. Samim tim metabolizam se usporava i teže je izgubiti višak kilograma. Samo oko 2 % pretilih osoba ima stvarni poremećaj metabolizma ili hormonske ravnoteže. Ovi poremećaji se moraju ustanoviti liječničkim pretragama.

Prije nego što započnete sa procesom mršavljanja kroz promjene prehrambenih navika i životnog stila veoma je bitno da iskreno odgovorite na sledeća pitanja:

 

1.       Da li sam motiviran/a da sada promijenim životne navike?

 

2.       Šta očekujem od cijelog procesa?

 

3.       Koji je moj cilj kada je u pitanju moja težina?

 

4.       Da li vjerujem da je sporiji gubitak tjelesne težine bolji put mršavljenja?

 

5.       Imam li podršku svojih najbližih?

 

6.       Da li želim da poboljšam zdravlje ili izgled?

 

7.       Mislim li da mogu promijeniti svoje prehrambene navike?

 

8.       Imam li neki poremećaj prehrane ili neki drugi emocionalni problem koji trebam riješiti?

 

9.       Da li je to za mene pozitivno ili negativno iskustvo?

 

Please follow and like us:

Leave a Reply

Your email address will not be published.