Jedno od najpopularnijih i jako nutritivno vrijednih je grožđe. Ovo popularno voće uzgaja se širom svijeta, pa i kod nas. Odlikuje se različitim sortama, koje se dijele na stono grožđe tj. ono koje se konzumira u svježem stanju te sorte koje se skoriste za proizvodnju vina, sokova, octa, rakija itd. Grožđe se često i suši, pa konzumira u obliku grožđica a od sjemenki grožđa izrađuje se aromatično ulje.
Plodovi grožđa su jako bogati energijom, jer sadrže mnogo šećera. U 100 g plodova, nalazi se oko 18 g uljikohidrata te oko 15 g šećera i nešto malo proteina i masti. Od vitamina prisutni su vitamin C, svi vitamini B grupe (osim B12), te minerali magnezij, mangan i kalij. Ono što čini najveće bogatstvo ovih slatkih plodova je prisustvo fitohemikalija bioflavonoida. Bioflavonoidi su posebna grupa biljnih pigmenata (boja) koji se u poslednje vrijeme mnogo istražuju i povezuju sa sprečavanjem djelovanja slobodnih radikala, tj. djeluju kao antioksidansi. Iz tog razloga se preporučuju u prevenciji bolesti kardiovaskularnih oboljenja kao i raka. Posebna pažnja se posvećuje polifenolima, koji se nalaze u svježem grožđu ali i u vinu i sokovima od grožđa. Osim što inaktiviraju slobodne radikale, ovi pigmenti (polifenoli, resveratroli, antocijani, katehini i kvercetini) sprečavaju nakupljanje crvenih krvnih ćelija u žilama, povećavaju preko alfa-tokoferola, antioksidativne osobine plazme. Takođe, resveratrol snižava krvni pritisak. Upravo zbog ovakvog djelovanja na krvotok stanovnici mediteranskog područja imaju manji rizik od razvoja oboljenja srca i krvotoka, jer u ovom području postoji navika konzumiranja vina za razliku od Amerike i Sjeverne Evrope.
Svi ovi spojevi djeluju i na ćelijskom nivou, te kao antioksidansi mogu zaštiti ćeliju od raka prostate, jetre, pluća i dojke. Naravno, koža ploda je bogata sirovim vlaknima i omogućava bolje pražnjenje crijeva. Sjemenke grožđe djeluju na snižavanje kolesterola, ali ih je potrebno pažljivo prožvakati prije gutanja. Zbog svih ovih osobina, možemo reći da je grožđe idealna namirnica za čišćenje našeg organizma ali i nutritivno bogata pa se preporučuje u svakodnevnoj prehrani.
Prilikom kupovine grožđa paziti da je zrelo, cijelih bobica bez plijesni. Prezrelo grožđe lako otpada sa peteljke i jako brzo propada. Preporučuje se čuvanje u frižideru u paprinim kesama a za zimu se može smrznuti. Odmrznute bobe grožđa nemaju isti ukus kao svježe ali mogu biti zanimljiv dodatak kolačima. U našim krajevima grožđe se jede samostalno ili kao voćna salata, mada postoji jako mnogo načina da se grožđe kombinira sa mesom ili nekim drugim namirnicama.
