Postoji voće koje nas veže za određeni dio života ili mjesto na kojem smo bili. Sigurna sam da su to i breskve. Razlog tome je što su tipično sezonsko voće koje dozrijeva u pola ljeta. Vrlo često smo ga jeli kao mali na plažama ili pak negdje na selima, gdje breskve imaju poseban miris i ukus. Kao djeca nismo voljeli dlačice na breskvama, ali u zadnje vrijeme ima mnogo vrsta koje ih nemaju.
Brskve imaju malo kalorija jer sadrže oko 87% vode, 11% ugljikohidrata i gotovo nikako proteina i masti. Pravi je zlatni rudnik biološko aktivnih materija. Prije svega sadrži beta-karoten, crveno narandžasti pigment, provitamin vitamina A. Dobar je izvor i vitamina C, kao i ostalih biljnih pigmenata koji su antioksidansi. Zbog visokog sadržaja vode dobar je diuretik a djeluje pozitivno i na probavu.
Iako breskve jako brzo zriju, posebne su po tome što njihovim zrenjem ne raste sadržaj šećera u voću. Ipak, zrele breskve treba pojesti što prije. Zrelije breskve imaju posebnu aromu i miris. Brzo se kvare pa se preporučuje čuvanje u frižideru.
Breskve se mogu jesti svježe, u salatama ili pak u obliku različitih jela. Obično su to slatka jela, kao što su poslastice, kompoti, džem, pića itd. Breskve se mogu i sušiti. Kako god da ih jedemo, korist je višestruka. Kako im je sezona dozrijevanja jako kratka, treba iskoristiti ljetne dane i uživati u ovom prekrasnom voću.
