Danas se već zna da je zdrava crijevna flora bitna za zdrav organizam. Zato često slušamo o probioticima i prebioticima. Iako se radi o pojmovima koji zvuče slično, radi se o potpuno različitim značenjima. Probiotici su mikroorganizmi koji normalno žive u našem probavnom sistemu, dok su prebiotici hrana kojom se oni hrane. Istražujući za ovaj članak i pretražujući naučne baze po ključnoj riječi „prebiotic“ dobila sam preko 4000 znanstvenih članaka i studija. Ovo je tema koja je jako zanimljiva u prehrani ovih godina a biće još i više. Šta su prebioici? Internacionalna naučna asocijacija za probiotike i prebiotike (International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics – ISAPP) je 2016. godine…
-
-
Biljni proteini
… i malo o životinjskim. Proteini imaju bitne uloge u našem organizmu. Prije svega to je gradivna uloga svih naših funkcionalnih i strukturnih dijelova ćelije. Tako su svi enzimi, membranski i krvni transporteri, serumski albumin, kolagen i hormoni su proteini po svom sastavu. Aminokiseline kao gradivne jedinice proteina su prekursori (osnova sinteze) koenzima, nukleinskih kiselina, hormona, vitamina itd. Upravo zato je adekvatna prehrana bogata kvalitetnim proteinima itekako važna za čovjeka. Kada kažemo proteini, obično pomislimo na meso, ribu, jaja, sir i sl. Međutim, ne treba zaboraviti ni biljne proteine koji bi prema preporukama trebali da čine oko 50% ukupnog dnevnog unosa proteina. Dnevni unos proteina je prema zvaničnim preporukama za…
-
Šta kupiti od hrane za izolaciju?
Ovih dana gledam kako se kupuju namirnice za izolaciju. Razumijem ljude. Na Balkanu svi imamo neka sjećanja na siromaštvo i ratove. Svi smo doživjeli glad i nestašicu a to ostavlja tragove. Zato ne osuđujem, nego pokušavam da razumijem. Ipak, ne znamo koliko će ovo trajati i ako budemo svu kupovinu sveli na bijelo brašno, ulje, šećer i rižu, bojim se da ćemo napraviti gore posljedice. Dakle, šta nam je to potrebno od hrane kako bi očuvali imunitet, održali kilažu, poboljšali probavu zbog nekretanja? Svaki dan trebamo sve grupe namirnica. Nekako se naš mentalitet uvijek oslanja na pšenicu. Često zanemarujemo sve druge vrste žitarica čime prehrana postaje jednolična. Zato je poželjno…
-
Cvekla i zdravlje
Cvekla (Beta vulgaris) je korijenasto povrće koje se još zove crvena repa. Kod nas se koristi kao salata ali se jako dobro kombinira i u kuhanim jelima. Šta sadrži cvekla? Cvekla sadrži oko oko 87% vode u 100g. U suhoj tvari najviše ima slijedećih sastojaka: Sastojak količina Vlakna 2,8 g Proteini 1,61 g Ugljikohidrati 9,6 g Jednostavni šećeri 6,76 g Vitamin A 33 IU Folat 109 mcg Željezo 0,80 mg Magnezijum 23 mg Kalijum 325 mg Mangan 0,329 mg Natrijum 78 mg Selen 0,7 mcg Svi ovi sastojci imaju utjecaj na zdravlje. Međutim, treba naglasiti da se jednostavni šećeri u cvekli najvećim dijelom sastoje od fruktana koji nikako ne odgovaraju…
-
Imunitet, hrana i prehrana
Kako se približi jesen, priča o imunitetu počinje da bude aktuelna. Traže se načini da se organizam odbrani od virusa i bakterija. Iako uvijek kažem da se imunitet jača cijele godine, odlučila sam dati pregled sastojaka iz hrane koji mogu pozitivno uticati na imunitet. Šta je imuni sistem? Kao što sama riječ kaže, radi se o kompleksnom sistemu integriranom u sve fiziološke sisteme našeg organizma, koji štiti tijelo od infekcije i druge vanjskih i unutrašnjih faktora. Djeluje na tri nivoa: fizička (npr. koža, epitel gastrointestinalnog i respiratornog traka) i biohemijska (npr. sluzi i sekreti, želučana kiselina) barijera, pomoću različitih imunoloških ćelija (npr. granulociti, T i B ćelije i sl.) i…
-
Funkcionalni proizvodi
Obećala sam da ću završiti ovaj članak o funkcionalnoj hrani. Evo konačno sam našla vremena za to. Ako se pitate koji su to funkcionalni proizvodi i kako ih prepoznati, nastavite čitanje….
-
Probiotički mliječni proizvodi
U poslednjih petnaest godina prava je ekspanzija prehrambenih proizvoda kojima se dodaju određeni sastojci sa ciljem da joj se obogati sastav ili postigne specifično djelovanje na organizam. Posebnu ulogu imaju probiotički mliječni proizvodi, koji u svom sastavu imaju bakterijske kulture. Da bismo shvatili šta su i kako nam služe potrebno je znati neke činjenice o ljudskom probavnom sistemu. Probavni sistem čovjeka je dinamična mješavina esencijalnih mikroorganizama na koju utiču genetika, okolina, način prehrane i bolesti. Profil bakterijske populacije se razlikuje duž probavnog trakta ali i među pojedincima. Količina mikroorganizama koji „stanuju“ u crijevima se računa da je 35 do 50% ukupnog sadržaja.
