Atrijska fibrilacija, prehrana i kontrola stanja

Kategorija: Životni stil Objavljeno: srijeda, 10 Oktobar 2018 Autor Marizela

SPONZORIRANI ČLANAK

Sjedeći način života, nepravilna prehrana bogata zasićenim masnoćama i šećerima pogoduju razvoju bolesti savremenog doba. Najčešće su pretilost, hipertenzija, dislipidemija i dijabetes tipa 2. Nije rijedak niti poremećaj rada štitnjače. Sve ove bolesti kao posljedicu mogu imati abnormalnosti u brzini i otkucaju srca što se generalno označava kao aritmija.

 

Aritmije se dijele na tahikardiju (kada srce kuca ubrzano) i brahikardija (srce kuca presporo). Fibrilacija je stanje u kojem srce podrhtava i kuca nepravilno. Prema dijelu srca koje zahvata, razlikuje se atrijska i ventrikularna. Simptomi atrijske fibrilacije su različiti. Postavljanje dijagnoze obavlja se nakon anamneze i pregleda EKG-om. Vrlo često se mora uraditi i dodatna kardiološka obrada koja uključuje ultrazvuk srca, 24-satni EKG holter i ergometriju.

Koji su simptomi?

Simptomi koji mogu upućivati na atrijsku fibrilaciju su osjećaj nedostatka zraka, bolovi u grudima, omaglica i gubitak svijesti. Kod nekih osoba ne postoje simptomi pa je izuzetno važno djelovati pravovremeno i preventivno, posebno ako se zna da prvi simptom može biti moždani udar.

Šta je prevencija?

Prevencija se ogleda u pozitivnim životnim navikama, pravilnoj prehrani te eliminaranju stresa. Sa druge strane korištenjem tlakomjera sa funkcijom otkrivanja atrijske fibrilacije pomaže se ranoj dijagnostici i poduzimanju svih ostalih mjera. Tlakomjer koji je studijama potvrđen i validiran kao pouzdan dijagnostički aparat sa inovativnom metodom otkrivanja je Microlife BP A150 i A6 AFIB. Jednostavan i precizan za upotrebu i rukovanje, sa mogućnošću pamćenja izmjerenih parametara za dva pacijenta na jednom uređaju, omogućava jednostavno praćenje zdravstvenog stanja i pravovremeno djelovanje. Posebno je važno pratiti stanje kod savremenih bolesti koje su izuzetno česte.

Kako sebi pomoći preventivnom prehranom?

Prehrana i životni stil su svakako saveznici u prevenciji bolesti savremenog doba ali i atrijske fibrilacije. Neophodno je prestati pušiti, piti alkohol i velike količine kofeina te izbjegavati stres. Brojne studije su potvrdile kako mediteranska dijeta štiti srce i pomaže regulaciji tjelesne težine i visokog krvnog pritiska. Ova prehrana zasniva se na visokom udjelu voća, povrća, maslinovog ulja, proizvoda od cjelovitih žitarica te ribe, dok se znatno manje jede meso, prerađena hrana i slatko. Kod mediteranske prehrane karakteristično je i umjereno konzumiranje crnog vina uz obroke za koje se zna da je važan izvor antioksidanasa. Ovakav način prehrane je izvor vitamina, minerala, antioksidanasa, vlakana, te dobrih masnoća, dok se veoma malo unose zasićene masnoće. Mediteranska prehrana omogućava antioksidativno i protivupalno djelovanje hrane. Preporuka je povećati unos namirnica bogate kalijem kao što su banane, marelice, kruške, grožđice, orasi, kikiriki, indijski oraščić, lješnjaci, špinat, grašak i grah. Magnezij je prijatelj našeg srca a nalazi se u bademima, sjemenkama susama, suncokreta, bundeve, lana te u orašastim plodovima.

Dodaci prehrani i atrijska fibrilacija?

Vrijedni pomagači u poboljšanju kvalitete života osoba sa atrijskom fibrilacijom su dodaci prehrani, prije svega Solgar Omega-3 masne kiseline te antioksidansi kao što su vitamin A, C, minerali selen i cink, pigmenti poput resveratrola te koenzim Q10. Tako je znanstveno potvrđeno djelovanje omega-3 masnih kiselina na sniženje triglicerida u krvi kao i njihovo protivupalno djelovanje. Kako je u savremenoj prehrani ozbiljno narušen odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina, redovna primjena omega-3 masnih kiselina u vidu dodataka prehrani može znatno poboljšati kvalitet života naročito kod kardiovaskularnih bolesti. Studijama u kojima su se za istraživanje koristili dodaci prehrani sa 850 mg EPA + DHA, je takođe potvrđeno antiaritmijsko djelovanje omega-3 masnih kiselina, uključujući i fibrilaciju atrija.

Ostali antioksidansi se mogu naći u svježem voću i povrću te orašastim plodovima. Ipak, jako čest je nedostatak magnezija pa se preporučuje njegovo uzimanje u obliku dodataka prehrani.

Ukoliko uzimate lijekove neophodno je pitati liječnika za savjet koje dodatke prehrani smijetw kombinirati. 

Životne navike i atrijska fibrilacija

Zdrave životne navike koje treba svakako usvojiti su redovita umjerena fizička aktivnost, održavanje normalne tjelesne težine te primjena određenih tehnika relaksacije i oslobađanja od stresa. Preporučuje se potpuni prestanak pušenja i korištenja uživala kao što je alkohol.

Šta ako već imate dijagnozu?

Vrlo često postavljena dijagnoza može utjecati na psihičko stanje osobe. Pojedine osobe imaju izuzetno smanjen kvalitet života što rezultira depresijom i apatijom. Smanjuje se radna sposobnost te socijalna aktivnost. Ovo je posebno vidljivo kod muškaraca. Zato je jako bitno prihvatiti svoje stanje i terapiju.

Drugi korak je promjena životnih navika, provoditi principe pravilne prehrane i obavljati redovne kontrole. Pratiti svoje stanje i kontrolisati krvni pritisak. Korištenjem tlakomjer aparata kao što je MicrolifeBP A150 i Microlife BP A6 AFIB, mogu se na vrijeme uočiti promjene i poduzeti odgovarajuće medicinske mjere. Promijeniti prehrambene i životne navike, više se odmarati i izbjegavati stres te tako poboljšati kvalitet svog života. U dogovoru sa svojim liječnikom i farmaceutom uzeti i odgovarajući dodatak prehrani. Zanimljivo je da se ovim koracima mogu riješiti simptomi i ostalih bolesti koje su povezane sa atrijskom fibrilacijom. I budite strpljivi sa sobom. Ni jedno stanje nije nastalo preko noći tako da i za poboljšanje treba vremena. Naše tijelo nam šalje poruke koje treba razumjeti a prije svega dovoljno zavoljeti sebe da nam promjena bude izraz ljubavi prema sebi a ne strah od bolesti.