Instant ili „obična“ kafa?

Kategorija: Šta jedemo? Objavljeno: ponedjeljak, 03 Juli 2017 Autor Marizela

Postoje mnogo dilema vezanih za prehranu, pa je tako i kafa došla na red. Ispijanje kafe ima svoj socijalni aspekt a na svim područjima Balkana danas se piju različite vrste kafe. Nekada je to bila samo tzv.“turska“ (ne znam zašto je tako zovu kad Turci piju čaj), dok se danas sve više konzumiraju instant kafe, razne mješavine, espreso itd.

Upravo zato me zanimalo da li postoji nutritivna razlika između instant kafe i „obične“?

Kao i obično, treba krenuti od načina proizvodnje instant kafe da bi mogli razumjeti sastav i promjene koje se dešavaju. Nakon ekstrakcije vrelom vodom postoje dva načina da se dobiveni ekstrakt osuši:

  1. Sušenje raspršivanjem: ekstrakt kafe se ubrizga u vreo zrak, koji ga jako brzo osuši u fini puder ili sitne komadiće i
  2. Sušenje smrzavanjem: ekstrakt kafe se smrzne i usitni, te suši na niskoj temperaturi u vakuumu.

Svakim postupkom se nastoji sačuvati aroma, kvalitet i okus kafe. „Obična“ kafa se samo prži i melje. Prženje se može obavljati na razne načine a danas je to industrijski.

Kada je u pitanju nutritivni sastav kafe, imam dobru i lošu vijest.

Kao i obično prvo ću reći dobru. Sve vrste kafe bogate su kofeinom i antioksidansima. Ipak, instant kafa ima znatno više antioksidanasa od obične. Ono što se mora naglasiti je da kafa ne treba da bude jedini izvor antioksidanasa te da se oni trebaju unositi prije svega putem svježeg voća i povrća. Od ostalih bioloških materija, kafa sadrži još kalij, magnezijum i vitamin B3 (niacin). Do sada su brojne studije potvrdile da umjereno konzumiranje kafe (bez obzira na to da li se radi o instant ili običnoj) može imati pozitivne učinke na zdravlje ljudi:

  1. Poboljšava funkciju mozga i drži nas budnim,
  2. Ubrzava metabolizam i može pomoći kod mršavljenja,
  3. Smanjuje rizik za razvoj neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzhajmerova i Parkinsonova,
  4. Smanjuje rizik za nastanak dijabetesa tipa 2,
  5. Poboljšava zdravlje jetre,
  6. Doprinosi mentalnom zdravlju pa se preporučuje i kod depresije,
  7. Kažu da doprinosi i dužem životu.

U svakom slučaju kada se tumače rezultati studija, uvijek treba uzeti u obzir da se provode na specifičnom uzorku i da postoji još faktora koji mogu utjecati na ishod. Osim toga, svako ima svoje vlastito stanje zdravlja i to mora biti početna smjernica u konzumiranju hrane.

Instant kafa sadrži manje kofeina nego obična.

Tako npr. jedna šolja instant kafe ima prosječno 60-80 mg kofeina dok obična ima 60-120 mg. Instant kafa je tako bolji izbor za ljude koji su osjetljivi na negativne efekte kofeina kao što su nesanica, nervoza, nemir, ubrzan rad srca, glavobolja itd. Kofein ima poluživot od 4 do 6 sati što znači da se efekat kofeina osjeti još barem 4 sata nakon konzumiranja kafe.

Instant kafa sadrži manje kafestola, spoja za koji se smatra da može podići nivot kolesterola u krvi.

Instant kafa kao i filtrirane kafe sadrže veoma malu količinu kafestola u odnosu na „običnu“ kafu. Zato je za osobe koje imaju visok kolesterol, instant kafa bolji izbor.

Postoje računice koje pokazuju da instant kafa ima manje kalorija nego „obična“.

Ja lično smatram da gomilanju bespotrebnih kalorija najviše doprinosi ono što jedete uz kafu ili što joj dodajete (mlijeko, šećer, šlag, čokolada itd.). Takođe, zbog visokog stepena prerade ne podržavam konzumiranje gotovih mješavina koje sadrže razna bjelila, zamjene za šećer, šećer, aditive da bi sve to bilo lijepo, rastresito, ukusno i mirisno.

Sada na red dolazi loša vijest.

Kafa sadrži akrilamid, spoj koji nastaje termičkom obradom hrane.

Praktično, kada se ugljikohidrati izlože visokoj temperaturi, nastaje akrilamid. Može se naći i u drugoj hrani kao što je dimljena hrana, ugljikohidratna hrana pržena i pečena na visokim temperaturama i sl.  Instant kafa ima dvostruko više akrilamida, nego prženo cijelo zrno. Smatra se da akrilamid djeluje kancerogeno te da može izazvati oštećenje nervnog sistema. Ipak, kako se radi o relativno novijem otkriću (akrilamid je otkriven 2002. godine) potrebno je još dokaza o njegovom djelovanju.  Smatra se da oko 6% ukupnog akrilamida koju amerikanci unesu, pripada onom koji popiju u kafi. U nekim državama je to i više u ovisnosti od navike pijenja kafe.

Danas se na internetu mogu naći i analize pojedinih vrsta kafe u odnosu na udio akrilamida. Postoje razlike u odnosu na različite brendove. Kako je to poprilično teško pamtiti, mislim da je dobro imati neku generalnu preporuku kako odabrati instant kafu sa što manje akrilamida.

Prema analizi koja se temelji na podacima američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) pržena kafa tamnije boje ima manje akrilamida nego svjetlija.

Ovu tvrdnju potvrdila je i Evropska komisija kao i Nestle. Svi istraživači koji su se bavili ovom temom potvrdili su da svjetlija kafa, koja je blago pržena ima više akrilamida od tamnije. Objašnjavaju da akrilamid nastaje u početku prženja kafe i naglo se spušta usljed postupaka eliminacije što prženje duže traje.

Koliko kafe je preporučljivo piti?

Bez obzira koju kafu pijete, preporuke su da ne treba piti više od 2 do 3 šolja na dan. Pokušati piti crnu kafu bez dodataka.

Koju kafu odabrati?

I evo nakon cijele priče o kafi, jedino što se može zaključiti je da odabir vrste kafe ovisi o ličnim ukusima. Bez obzira na vrstu, bitno je ne prelaziti preporuke. Kada je u pitanju akrilamid, ali i sve druge toksične i potencijalno opasne materije, pored količine, bitna je i dužina izlaganja, odnosno učestalost u ovom slučaju. Iskreno vjerujem da 2 do 3 šoljice crne kafe na dan, neće nanijeti štetu, pogotovo ako se trudimo da ostatak prehrane bude izbalansiran. U svakom momentu potrebno je posmatrati cijelu sliku i ne izdvajati samo jednu komponentu prehrane.

Kafa još uvijek ima socijalni aspekt. U ovom brzom vremenu koje živimo, upravo taj momenat mnogim ljudima nedostaje. „Razgovoruša“ za dušu, bez obzira da li je instant ili „obična“, sa dragom osobom je ponekad jedino što nam treba. 

Klikova: 2270