Zelena salata

Kategorija: Hrana Objavljeno: utorak, 03 Februar 2015 Autor Marizela

Zelena salata je jako čest gost na našim trpezama. To je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz porodice glavočika, koja inače spada u zeljasto, lisnato povrće. Ima jako kratku vegetaciju koja traje od 50 do 120 dana. U prehrani se koriste listovi. Prilikom uzgoja zahtijeva vlažno tlo a danas postoji nekoliko stotina kultiviranih vrsta zelene salate. Najpoznatije sorte koje se mogu naći i kod nas su: radič, endevija, kristal, matovilac itd.

Zelena salata ima jako malu energetsku vrijednost i ona iznosi na 100 g zelene salate oko 14 kcal. U svom sastavu sadrži oko 1 % proteina, oko 3 % ugljikohidrata i gotovo nikako masti (0,3 %). Ono što ovu biljku čini posebnom je njeno bogatstvo kada su u pitanju minerali. Tako treba izdvojiti kalcijum, željezo, magnezijum, fosfor, cink, bakar i mangan. Svi ovi minerali su jako značajni za metabolizam čovjeka i održavanje zdravlja. Zelena salata ne sadrži mnogo vitamina C, niti tiamina, te riboflavina. Međutim, sadrži jako mnogo folne kiseline (82 μg što je oko 41 % dnevnih potreba). Folna kiselina je bitna za normalan rast i razvoj ploda, te se povećana količina preporučuje trudnicama. U zelenoj salati nalazi se i vitamin A te veće količine vitamina K (102,5 μg što je oko 137 % dnevnih potreba). Značajno je napomenuti i sadržaj vlakana koja poboljšavaju probavu, te fitohemikalija kao npr. beta-karotena i luteina.

Zbog svog sastava zelena salata je odličan izvor antiokisadanasa, prije svega vitamina A i cinka. Preporučuje se njeno konzumiranje što češće, a kako je dostupna tokom cijele godine, odličan je izbor za među sezonu kada nema mnogo povrća u prodaji. Prisutne fithemikalije su neophodne za jačanje imuniteta, prije svega zaštita kože i sluznice, te smanjenja upalnih stanja. Zbog svoje niske energetske vrijednosti, preporučuje se i osobama koje žele smanjiti tjelesnu težinu.

Prilikom kupovine zelene salate treba obratiti pažnju da je svježa i neoštećenih listova. Vanjski listovi su nutritivno bogatiji od unutrašnjih, svjetlijih. Poželjno je da zelena salata što kraće stoji, jer stojanjem gubi na svom sastavu. Zelenu salatu treba čuvati na tamnom i hladnom mjestu, npr. u ladicama koje su predviđene za to na dnu frižidera. Zelena salata se može jesti sama, kao dodatak jelu, ali isto tako može biti poslužena sa raznim dresinzima ili u sastavu nekih drugih salata. Odlično se slaže sa raznim vrstama sira ili drugim povrćem.

 

Klikova: 1717