Antioksidansi u voću i povrću

Kategorija: Hrana Objavljeno: srijeda, 07 Januar 2015 Autor Marizela

 

Mislim da se svako od nas veoma često susreće sa izrazom antioksidansi. Pridaje im se važnost kao čuvarima našeg zdravlja i preporučuju se kao prevencija mnogih bolesti. Šta ustvari rade antioksidansi? Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale ili sprečavaju njihovo nastajanje. Slobodni radikali su štetni spojevi koji prirodno nastaju kao posljedica životnih procesa u organizmu, od raznih onečišćenja kojima smo svakodnevno izloženi bilo putem hrane ili okoline. Slobodni radikali mogu biti uzročnici bolesti, jer oštećuju naš organizam na nivou ćelije, ali su odgovorni i za starenje organizma. Iz tog razloga je neophodno unositi dovoljne količine antioksidanasa kako bi se uspostavila ravnoteža u organizmu. Naravno, naš organizam je sposoban i sam da sintetizira neke antioksidanse ali je osnovni izvor, naročito kako starimo, upravo hrana. Danas je dokazano da ovi spojevi mogu spriječiti razvoj mnogih bolesti, prije svega kancerogenih i degenerativnih (artritis, Alzheimer itd.) ali i usporiti proces starenja i produžiti vitalnost organizma.

Kada znamo zašto su nam potrebni, treba znati i gdje se nalaze antioksidansi. Prirodni izvor antioksidanasa je prije svega svježe voće i povrće. Priroda se pobrinula da na neki način i „obilježi“ ove spojeve, te ih je najlakše prepoznati po bojama koju daju hrani, jer su to najčešće upravo pigmenti u voću i povrću. Što više boja jedemo putem voća i povrća, više antioksidanasa se unese u organizam. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti vitamine. Vitamin C , E i beta karoten su jaki antioksidansi, ali mnogo bolje djeluju ako se uzimaju prirodno, zajedno sa svim ostalim pigmentima, u vidu svježeg voća i povrća. Poželjno je uzimati svježe voće i povrće, bez termičke obrade, jer upravo termička obrada uništava ove supstance. Međutim, ne može se sve jesti svježe, tako da je prilikom pripreme potrebno voditi računa da se kuha što kraće i u otvorenoj posudi, naročito zeleno lisnato povrće. Crveno povrće je bogato antocijanima koji su otporni na toplinu i topivi su u vodi. Crveno povrće  se kuha poklopljeno, u vodi zakiseljenoj limunom ili octom. Narandžasto povrće sadrži karotenoide koji su netopljivi u vodi, pa ih ni kuhanjem ne mijenjamo. Voće i povrće bi trebalo pojesti što prije, pažljivo isprati vodom i ne ostavljati da duže vrijeme stoji u vodi. Što je moguće češće preporučuje se kuhanje na pari, a ukoliko se ipak kuha, isprati ga odmah nakon kuhanja u hladnoj vodi kako bi se zadržala boja.

Lijepo je znati i koja vrsta voća i povrća ima najveću antioksidativnu moć kako bi lakše izabrali obrok. Najnovije istraživanje provedeno od strane Amričkog hemijskog društva (American Chemical Society) na prvo mjesto stavlja grah, zatim slijede divlja borovnica, borovnica iz uzgoja, brusnica, artičoka, kupina, šljiva, malina, jagoda, jabuka, trešnja, trnjina, krompir (kuhani) itd.

 

Klikova: 2928