Šta jedemo?

Hrana koja sadrži ostatke pesticida

Pesticidi su proizvodi hemijskog ili biološkog porijekla namijenjeni zaštiti biljaka od nametnika (insekticidi, fungicidi), uništavanje neželjenih korova (herbicid), djelovanju na specifične životne procese biljaka (desikanti, defolijanti, sprečavanje otpadanja plodova itd.).

Cilj korištenja je povećati prinos i zaštiti plodove od bolesti i štetočina. Svako korištenje pesticida utiče na cijeli ekosistem. Nesavjesnim korištenjem svaki od njih se može naći u lancu prehrane ljudi. Upravo zato, bitno je znati njihove maksimalno dozvoljene doze, poluživot kao i letalne doze. Sa aspekta prehrane, najveću ulogu imaju ostaci pesticida odnosno rezidue koje se nalaze u konačnom prehrambenom proizvodu.

Kako se kontroliše stanje u EU?

Evropska agencija za sigurnost hrane – EFSA (eng. European food safety authority) redovno kontrolira stanje pesticida tj.njihovih rezidua u prehrambenim proizvodima. Tako je 2016. godine provedena analiza na uzorcima koji se najčešće nalaze u potrošačkoj korpi EU a to su: jabuke, kupus, poriluk, zelena salata, breskve, jagode, paradajz, raž, vino, kravlje mlijeko i svinjska mast. Najniže stope prekoračenja MRL-a (maksimalno dozvoljene doze rezidua) utvrđene su za raž (0,7%), zatim za kupus glavičar (1,1%) i za jagode (1,8%). Najveće prekoračenje zabilježeno je kod jabuka (2,7%) i paradajza (2,6%).

Posebnu opasnost predstavljaju višestruki ostaci pesticida koji mogu imati međusobni povećavajući učinak. Prema objavljenom izvještaju 30,1% uzoraka povrća i voća ima višestruke rezidue pesticida. Najveća učestalost višestrukih ostataka pronađena je u ogrozdima (85,7% od ukupno analiziranih uzoraka), hmelju (81,8%), grejpovima (73,1%), ribizu (72%), kupinama (68,4%), stonom grožđu (68,1%), malinama (66,9%) i jagodama (65,4%). Od ukupno 85,000 analiziranih 2,8% uzoraka imalo je više od 5 različitih ostataka pesticida u jednom proizvodu od voća ili povrća.

Možemo li imati konačnu listu hrane sa najviše ostataka pesticida?

Teško je završiti listu ove vrste jer je hrana postala dio globalizacije i sada se u svim dijelovima svijeta može naći gotovo ista hrana. Ipak, smatra se da se najviše na području Evrope tretiraju: jagode, špinat, kelj, nektarine, jabuke, kruške, maline, grožđe, breskve, trešnje.

Ko ima najmanje ostataka pesticida u EU?

Banane, zajedno s avokadom, mangom, papajama i ananasima, imaju najniži ostatak pesticida.

Kako ukloniti pesticide sa voća i povrća?

Dobro operite pod mlazom vode. Posušite krpom ili papirnim ubrusom. Ogulite voće i povrće kad god je to moguće. Uklonite vanjske listove salate i lisnatog povrća.

Da li ispiranje voća i povrća rastvorom octa i sode može pomoći?

Određene studije su pokazale da ispiranje rastvorom sode bikarbone može pomoći u uklanjanju nekih vrsta pesticida. Potrebno je napraviti vodeni rastvor sode bikarbone i potopiti voće i povrće na 12 do 15 minuta. Ovo je posebno dobro kod jabuka. Loša strana je što stojanjem u vodi voće i povrće gubi dio vitamina topivih u vodi. Rastvor ocata ili limunske kiseline će više ukloniti bakterije nego ostatke pesticida. Kod životinjske hrane izbjegavajte masno tkivo u kojem se obično nakupljaju ostaci tretiranja hrane za životinju ili same životinje.

Šta je sa Amerikom?

Prema Američkom ministarstvu za poljoprivredu (USDA) oko 70% prehrambenih proizvoda koji dođu na tržište imaju ostatke pesticida. Najviše ostataka nađeno je u kelju i to u preko 92% ispitanih uzoraka. Prema izvještaju za 2019. godinu u Americi je nađeno 225 pesticida u najpopularnijim vrstama voća i povrća. Prije analize uzorci su oprani i oguljeni tj. pripremljeni onako kako se očekuje da će ljudi uraditi u svojoj kuhinji. Zanimljivo je da kelj nije godinama analiziran. Razlog analizi je njegova popularnost u zadnje vrijeme kao povrća za koje se tvrdi da je odličnog nutritivnog sastava.

Koje su to „najprljavije“ vrste u ovom izvještaju?

Prema izvještaju USDA u Americi su to: jagode, špinat, kelj, nektarine, jabuke, grožđe, breskve, trešnje, kruške, paradajz, celer i krompir.

Zabrinjavajuće je što se u većini našlo i nekoliko pesticida istovremeno.

Postoji lista i tzv. „čistih“ namirnica koje sadrže „malo“ ili nikako ostataka. Treba biti oprezan sa ovom formulacijom „malo“ pesticida, jer se radi o različitom poimanju. Osim toga, američki zakoni o prehrani nisu isti kao u EU, niti su dozvoljene granice ostataka iste. U nekim slučajevima su veće a negdje manje. Ipak evo tih „čistih“ 15, sa kojima ipak treba biti oprezan jer se radi o za nas egzotičnim biljkama kojima ne znamo porijeklo odnosno način uzgoja. Najčišći su bili avokado i slatki kukuruz sa manje od 1% uzoraka sa ostacima pesticida. Višestruki ostaci pesticida bili su prisutni i u 6% uzoraka ovih namirnica. Više od 70% uzoraka nije imalo nikakvih ostataka pesticida.

 Evo i te liste tzv. „čistih“ namirnica: avokado, slatki kukuruz, ananas, zamrznuti slatki grašak, luk, papaja, patlidžani, šparoge, kivi, kupus, cvjetača, dinja, brokula, gljive te tzv.medne dinje.

Kakav je uticaj pesticida na zdravlje?

Velike presječne studije pokazuju da osobe koje konzumiraju ogansku hranu imaju 25% manje kancera. Ovo je pokazala francuska studija na 69000 ispitanika koja je objavljena u časopisu American Medical Association. Harvard University T.H. Chan School of Public Health Environment and Reproductive Health objavio je 2018.godine podatke a na osnovu provedene studije, o povezanosti ostataka pesticida i problema neplodnosti.

Ovo nisu jedina istraživanja koja se bave ovom problematikom. Zajednički zaključak je da konzumiranje hrane kojoj se zna porijeklo, organske hrane treba biti praksa i najbolja prevencija bolesti. Sretna okolnost je da se nakon uvođenja organske prehrane organizam oslobodi većine ovih spojeva putem nekog od postojećih sistema eliminacije. Ipak, hornično izlaganje ostacima pesticida može imati kumulativni efekat o čemu treba voditi računa.

Fotografija: Photo by Daria Shevtsova from Pexels

Literatura:

http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5348

https://www.ewg.org/foodnews/summary.php

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *