Hrana kao lijek!

Cink

Cink je esencijalni element koji se može naći gotovo u svim ćelijama našeg organizma. U tijelu ga ima 1,3 – 2,3 g. Najveću količinu cinka u tijelu nalazimo u retini i muškim reproduktivnim organima, a u znatnoj mjeri ga ima i u kostima te mišićima. Stimulira rad oko 100 enzima u našem tijelu, koji su neophodni za metaboličke procese u organizmu. Neke od uloga cinka su:

  • Pomaže imunitet,
  • Neophodan je za zacjeljivanje rana,
  • Pomaže osjećaju mirisa i ukusa,
  • Neophodan je za sintezu proteina i DNA,
  • Pomaže normalan rast i razvoj novih ćelija,
  • Pomaže rast i razvoj tokom trudnoće,
  • Utiče na rast i razvoj reproduktivnih organa tokom adolescencije.

Gdje se cink nalazi u hrani?

Cink se nalazi u različitoj vrsti hrane. Najviše ga ima u plodovima mora kao što su školjke, jastog i sl. Ima ga dosta i u mesu (crveno meso, perad i iznutrice) te u ribama. Ukoliko osoba jede dovoljno mesa, smatra se da osoba može unijeti dovoljno cinka. Suplementacija se obično preporučuje vegetarijancima. Osim mesa, izvori cinka su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i cjelovite žitarice. Od biljnih izvora treba napomenuti grah, orašaste plodove, soju, pivski kvasac, pšenine klice, bundevine i druge sjemenke. Međutim, iskoristivost cinka iz biljne hrane je manja jer fitati u biljkama mogu smanjiti njegovu resorpciju. Upravo zato se preporučuje namakanje žitarica, sjemenki i graha kako bi se fitinska kiselina smanjila. Ovo je naročito važno za vegetarijance i osobe koje inače imaju oslabljenu resorpciju usljed bolesti crijeva.

Izvori cinka u hrani u 100 g namirnice

mg (% preporučenog dnevnog unosa – RDA)

Kamenice

90,89 (605%)

Teleća jetra

11,2 (75%)

Sjemenke bundeve

10,3 (69%)

Sjemenke susama

7,2 (48%)

Junetina

4,9 (33%)

Pileća jetra

4  (27%)

bademi

3,5 (24%)

kikiriki

3,3 (22%)

Svinjetina

2,4 (16%)

Mliječna čokolada

2,3 (15%)

Pileći batak

1,8 (12%)

Grašak

1,2 (8%)

Tabela preuzeta sa: www.adiva.hr.

Kako znati da nam nedostaje cink?

Brojni su simptomi nedostatka cinka. Neki su prepoznatljivi na koži i kosi. Naime, koža postaje suha i gruba, kosa beživotna a nokti mogu imati bijele mrlje i postati lomljivi. Ponekad se javlja oslabljeni okus i miris, nedostatak apetita, gubitak na težini. Mogu se javiti i česte infekcije, teško zarastanje rana, kožne iritacije, dermatitis i akne. Ponekad se oči teže prilagođavaju na mrak. U razvojnom periodu nedostatak cinka može izazvati poremećaj rasta i razvoja. Kod muškaraca mogući su neplodnost i impotencija.

Kolike su preporučene dnevne potrebe za cinkom?

0 – 12 mjeseci 2 mg

1– 3 godine: 3 mg

4 – 8 godina: 5 mg

9 – 13 godina: 8 mg

14 – 18 godina (dječaci): 11 mg

14 – 18 godina (djevojke): 9 mg

odrasli muškarci: 11 mg

odrasle žene: 8 mg

trudnice: 11 mg

dojilje: 12 mg

Prihvatljiva gornja granica unosa cinka je do 40 mg za odrasle osobe bez negativnih posljedica, ali se mora naglasiti da dugotrajno uzimanje velikih količina cinka smanjuje apsorpciju bakra i željeza. Nivo cinka može biti snižen kod pušača, dijabetičara, alkoholičara i trudnica. Potrebe za cinkom su uvećane kod sportaša.

Interakcija sa lijekovima:

Kod primjene cinka treba naglasiti da smanjuje apsorpciju lijeka penicilinamina. Ako se istovremeno uzima cink sa tetraciklinskim antibioticima dolazi do stvaranja netopivih helata te smanjene apsorpcije lijeka a time i terapijske doze. Tiazidski diuretici povećavaju izlučivanje cinka.

Literatura:

Janice L. Raymond, Kelly Morrow (2020) Krause and Mahan’s Food and the Nutrition care process, Elsevier, 15th edition.

Photo by Adrien Sala on Unsplash

 

 

Please follow and like us:

Leave a Reply

Your email address will not be published.