• Šta jedemo?

    Tjestenina i debljanje

    Prema nedavno objavljenoj Bloomberg-ovoj listi, najzdravije nacije na svijetu su španjolska i italijanska. Ove dvije države karakterizira Mediteranska prehrana koja je bogata svježim povrćem i voćem, maslinovim uljem i ribom. Osim toga, imaju odlične porodične veze, vrijeme za odmor i uživanje. Očito da materijalna sigurnost koja nije karakteristična za ove države, ne znači bolji i zdraviji život. Kako mi to kažemo „Nije sreća, para puna vreća“ ili „Ne jede meso ko ima, već ko je naučio“. Ipak postoji jedan paradoks. Vrlo često se pasta i tjestenina okrviljuju za debljanje i razvoj pretilosti. A pretilost vodi drugim bolestima. Kako to onda da Italijani jedu tjesteninu a nisu debeli, nemaju kardiovaskularnih bolesti?…

  • Šta jedemo?

    TUZLANSKA SOLANA, PROIZVODNJA SOLI I KALIJUMOVA SO

    SPONZORIRANI ČLANAK Samo ime Tuzle vezuje se za so. Tačnije riječ „tuz“ na turskom znači so. Teško je reći kada je počela proizvodnja. Više o historiji proizvodnje soli možete pročitati na zvaničnoj web stranici Solane. Kako se proizvodi so u Tuzli? So se u Tuzli dobiva crpljenjem ležišta koja se nalaze ispod grada. Zbog toga grad polako naginje na jednu stranu pa se danas izvorišta soli pomjeraju od centra grada. Kamena so ispod grada ostala je kao posljedica ulijevanja mora te podizanja terena. Trenutno se u otvore koji se nalaze iznad nalazišta, ubacuje voda i pušta da stoji od 6 mjeseci do godinu dana. Za to vrijeme prati se zasićenje…

  • Šta jedemo?

    Hrana koja sadrži ostatke pesticida

    Pesticidi su proizvodi hemijskog ili biološkog porijekla namijenjeni zaštiti biljaka od nametnika (insekticidi, fungicidi), uništavanje neželjenih korova (herbicid), djelovanju na specifične životne procese biljaka (desikanti, defolijanti, sprečavanje otpadanja plodova itd.). Cilj korištenja je povećati prinos i zaštiti plodove od bolesti i štetočina. Svako korištenje pesticida utiče na cijeli ekosistem. Nesavjesnim korištenjem svaki od njih se može naći u lancu prehrane ljudi. Upravo zato, bitno je znati njihove maksimalno dozvoljene doze, poluživot kao i letalne doze. Sa aspekta prehrane, najveću ulogu imaju ostaci pesticida odnosno rezidue koje se nalaze u konačnom prehrambenom proizvodu. Kako se kontroliše stanje u EU? Evropska agencija za sigurnost hrane – EFSA (eng. European food safety authority)…

  • Šta jedemo?

    Prebiotici

    Danas se već zna da je zdrava crijevna flora bitna za zdrav organizam. Zato često slušamo o probioticima i prebioticima. Iako se radi o pojmovima koji zvuče slično, radi se o potpuno različitim značenjima. Probiotici su mikroorganizmi koji normalno žive u našem probavnom sistemu, dok su prebiotici hrana kojom se oni hrane. Istražujući za ovaj članak i pretražujući naučne baze po ključnoj riječi „prebiotic“ dobila sam preko 4000 znanstvenih članaka i studija. Ovo je tema koja je jako zanimljiva u prehrani ovih godina a biće još i više. Šta su prebioici? Internacionalna naučna asocijacija za probiotike i prebiotike (International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics – ISAPP) je 2016. godine…

  • Šta jedemo?

    Nitrati i nitriti u hrani

    Šta su nitrati i nitriti? Nitrati i nitriti su spojevi dušika i kisika koji se nalaze u tlu, biljkama, vodi dok se sam dušik nalazi u zraku. Osim toga, dušik ulazi u sastav svih aminokiselina a time i proteina, kao i DNA i RNA. Sam po sebi, atom dušika je jako reaktivan i može lako mijenjati svoje oksidacijsko stanje. Zato se pojavljuje u mnogo različitih spojeva. Posebna pažnja daje se nitritima. Gdje ih ima? Nitrati osim što su prirodno prisutni u tlu, dodaju se u obliku dušičnih ali i gnojiva porijeklom od životinja. Da bi nitrati i nitriti bili raspoloživi biljkama iz tla i đubriva, bitno je djelovanje mikroorganizama koji…

  • Šta jedemo?

    Prirodni zaslađivači

    Bijeli šećer (stoni šećer ili saharoza) se danas smatra uzročnikom mnogih nezaraznih bolesti na koje naš zdravstveni sistem troši velike svote novca. Upravo zato se pokušavaju naći zamjene za bijeli šećer. Tako su razvijeni vještački zaslađivači. Međutim, i za njih postoji mnogo priča koje im ne idu baš u prilog. To je dalo prostor da se na tržištu počinju pojavljivati „prirodne zamjene“ za bijeli šećer.

  • Šta jedemo?

    Detoksikacija ili mit?

    Ovih dana se riječ detoksikacija vrlo često vezuje za prehranu. I mene često pitaju da govorim o tome. Iako se ovaj termin ne uči u okviru proučavanja nauke o prehrani (nutricionizam), uvijek sam otvorena za nove stvari i saznanja. To uostalom i mora biti svako ko se bavi naukom. Upravo iz tog razloga sam istražila malo više ovu temu i pokušat ću objasniti neke pojmove koji se u slučaju „detoksikacije“ najčešće pominju.