• Hrana

    Trešnje

      Teško je odoljeti ovom jako ukusnom voću a zbog boje, izgledaju jako privlačno i za oko. Trešnja je voće koje raste na drvetu, žutih ili crvenih plodova. Trešnja spada u ostalo voće i ima malu energetsku vrijednost. Naime, 100 g trešanja ima oko 32 kcal. Najbolje je uzimati trešnje između glavnih obroka, tj. poslije obroka, jer ako ih jedemo prije obroka sprječavaju lučenje probavnih enzima što može otežati probavu mesa. Na trešnje ne treba piti vodu a naročito ne alkohol. Ono što je čini posebnom je sadržaj sirovih vlakana koja su neophodna za normalnu crijevnu peristaltiku. Trešnje imaju oko 2 g vlakana na 100 g plodova. Takođe, sadrže gotovo…

  • Hrana

    Stevija

    Jedno od najpopularnijih sladila koje se pojavilo u zadnje vrijeme je stevija. Ono što je posebno i drugačije kod stevije je da se dobija ekstrakcijom iz listova i plodova biljke krizanteme (Stevia rebaudiana) a koja je inače blizak rođak kamilice. Nakon ekstrakcije, preradom ekstrakta, dobija se prah koji je po hemijskom sastavu glikozid i od šećera je slađi čak 200 do 300 puta od saharoze. Ima veoma prijatan ukus i što je još bitnije nema energetsku vrijednost pa je dobar saveznik kada su u pitanju redukcijske dijete. Ne pomaže razvoju karijesa jer ne može biti podloga za razvoj mikroorganizama. Zanimljivo je da je stevija bila dugo zabranjena u EU i…

  • Hrana

    Jagode

    Sigurno je da ne postoji voće koje je više omiljeno među ljudima. Sam pogled na ove crvene plodove izaziva osjećaj zadovoljstva, prekrasan miris je prepoznatljiv a kako dolaze u najljepšem dobu godine, proljeću nekako su i vjesnici ljeta. Jako dobro uspijevaju na našem području tako da smo navikli na jako kvalitetne i svježe plodove. Jagode su plodovi niske grmolike biljke koja raste divlja ali se i kultivira. Danas postoji oko 600 različitih vrsta jagoda. Na dugačkoj peteljci rastu listovi i bijeli cvjetovi.  Spada u porodicu ruža (Rosaceae). Jagode su odličan izvor folata, vitamina C, fenola, te sadrže jako velike količine prehrambenih vlakana koja su neophodna za normalan rad probavnog trakta,…

  • Hrana kao lijek!

    Prirodni antibiotici

    U vrijeme prehlade i gripe, vrlo često posegnemo za vještačkim antibioticima, iako se često radi o virusima na koje većina njih ne djeluje. Pri tome je svakako dobro znati da često uzimanje antibiotika dovodi do rezistencije (otpornosti) mikroorganizama, tako da nam vremenom treba sve jači i jači lijek. Sezonske gripe su izazvane virusima, koji su jako otporni. Međutim, postoje sastojci iz hrane koji mogu pomoći našem prirodnom imunitetu da se izbori sa ovim malim napasnicima. Vrlo dostupna i jeftina namirnica je grejp. Osim svog bogatog nutritivnog sastava u pogledu vitamina, minerala i pigmenata, pravo bogatstvo se krije u sjemenkama ovog voća. Naime, dokazano je da ulje sjemena grejpa djeluje antibiotski…

  • Škola mršavljenja

    Slatkiši

    Sigurno će mnogi pažljivo pročitati upravo ovu temu, jer su slatkiši veoma omiljeni a isto vrijeme imaju i najviše kalorija. Zato se nalaze na samom vrhu piramide prehrane i preporučuje se što manje konzumiranje. Ipak, kao što se može primijetiti nisu izbačeni iz vodiča prehrane niti ih je potrebno potpuno izbaciti da bi se postigla idealna tjelesna težina. Treba se pridržavati preporuke da se dnevno uzima maksimalno 75 kalorija na dan u hrani iz ove skupine. Ta količina se može uzeti u jednom navratu ili podijeliti tokom dana. Osnovni cilj je da kalorije koje potiču iz ove hrane budu svedene na manje od 520 kalorija sedmično. Ako količinu od 75…

  • Životni stil

    Ljepota i zdravlje

    Objavljeno u magazinu “Ljepota i zdravlje”, januar 2015. godine Na koji način pripremiti organizam za period od jače zimske hrane i uobičajeno pretjerivanje uz prazničnu trpezu?   Zimska hrana je bogatija kalorijama, ali ne mora biti jednolična. Zima je idealan period za zimske salate, koje su bogate vitaminima i probiotskim bakterijama.  Praznična trpeza je neizostavna i ono što možemo uraditi je smanjiti unos hljeba, smanjiti porcije, piti dovoljno vode, smanjiti unos napitaka, uvesti neku fizičku aktivnost ili bar što više hodati. Vrlo bitno je slušati svoj bioritam i pronaći ono što nam odgovara kada je hrana u pitanju. U zimskom periodu dostupni su agrumi, koji su ujedno i dobar izvor…

  • Škola mršavljenja

    Masti i ulja

    Većina masti i ulja ima istu energetsku vrijednost ali je osnovna razlika u njihovoj konzistenciji i nutritivnoj vrijednosti kada je u pitanju sastav masnih kiselina. Masti životnjskog porijekla su čvrste konzistencije i sadrže uglavnom zasićene masne kiseline i holesterol. Masti biljnog porijekla su tečne (ulja) i sadrže više nezasićene masne kiseline, karotenoide, vitamin E te u svom sastavu nemaju holesterol. Zbog sastava najviše se cijene maslinovo i repičino ulje. Maslinovo ulje u svom sastavu sadrži najviše mononezasićenu oleinsku kiselinu (od 55 do 85%) i nešto malo zasićenih masnih kiselina (palmitinska do 20% i stearinska do 5%). Maslinovo ulje sadrži i veći udio palmitoleinske te linolnu i linoleinsku kiselinu. Zbog visokog…